KULTURA

I ove godine 18. Human Rights Film Festival (HRFF)

"Naš je festival podjednako kulturno dešavanje, platforma i javni forum za promociju ljudskih prava u Hrvatskoj"

    Objavljeno 08.12.2020
    Ivona Amidžić

    Ovogodišnji, 18. Human Rights Film Festival (HRFF) počeo je u nedjelju na virtualnoj adresi nekadašnjeg domaćina Kina Europa, www.kinoeuropa.hr, gdje gledatelje očekuje tjedan dana besplatnih projekcija 15 recentnih i zapaženih igranih i dokumentarnih filmova.

    Na platformi su objavljene sve infomacije o filmovima iz programa, koji će biti dostupni za gledanje cijelo vrijeme trajanja, do 13. prosinca u ponoć.

    Filmski i popratni program u cijelosti će se održati online, uz vizual autora Igora Hofbauera, glave s maskom kojoj je, rekao je direktor festivala Petar Milat na otvorenju iz improviziranog studija u Klubu MAMA, “puna kapa svega” u ovoj napornoj i teškoj godini.

    “Naš je festival podjednako kulturno dešavanje, platforma i javni forum za promociju ljudskih prava u Hrvatskoj, kojega uvijek pokušavamo napraviti kao mjesto refleksije, predaha, pogleda koji će biti smiren i omogućiti da mnoštvo, često kontradiktornih, fenomena oko nas, sagledamo iz perspektive koja će biti drukčija i koja će poticati marginalizirane pristupe i poglede”, rekao je.

    Milat kaže kako je ovogodišnji festival manji u obujmu nego prošlih godina, ali su ponovno uspjeli publici, ovaj put s područja čitave Hrvatske, napraviti dostupnim najbolje i najvažnije od tekuće filmske godine.

    Po njegovim riječima, istaknule su se teme transrodnih osoba i reproduktivnih ženskih prava te migracije i migranata “koje dovode u pitanje svaki mogući koncept normalnosti, ne samo zazivajući novu normalnost, nego i samu poželjnost normalnog kao stanja.”

    Pozvao je gledatelje da budu blagonakloni ukoliko dođe do tehničkih poteškoća u projekcijama jer je i njima sve to novina.

    Igor Marković, koordinator programa, najavio je da će se uz tradicionalni filmski program organizirati popratni, diskurzivni program, sa suradnicima i partnerima iz organizacija civilnog društva.

    “Iako ove godine nije izgledalo da će se stvari dobro odvijati, imamo 15 govornih programa vezanih uz najaktualnije i najznačajnije teme, prije svega pitanja ljudskih prava u vrijeme pandemije, potom prosvjeda u Poljskoj i Bjelorusiji, a veći segment će biti posvećen ženskim pravima, s posebnim naglaskom na reproduktivna prava.

    Programe se može pratiti uživo na Facebooku festivala, gdje će se objaviti njihova satnica, a očekuju se predstavnici bjeloruske opozicije, pučke pravobraniteljice, gošće iz Poljske. “S obzirom na to da kafići ne rade, provedite vrijeme slušajući pametne ljude, posebno žene, ostanite kod kuće i čuvajte se dok sve ovo ne prođe”, poručio je Marković.

    Iz programa se ističe nekoliko filmova, počevši od “Male djevojčice” francuskog redatelja Sébastiena Lifshitza, o transrodnom sedmogodišnjem djetetu, koji se u mnogočemu podudara s poetikom i politikom Human Rightsa.

    Tu je i “Notturno”, novi film istaknutog dokumentarista Gianfranca Rosija, lijepo snimljeni kaleidoskop o životu napaćenog i istraumatiziranog Bliskog istoka, gdje se pojam doma i domovine dovodi u pitanje.

    Program donosi i film prvog direktora Human Rightsa Ivana Ramljaka, “O jednoj mladosti”, u kojem redatelj uz pomoć fotografija i video materijala rekonstruira život svog prerano preminulog prijatelja, ali i govori o generaciji ljudi koja je odrasla i stasala s HRFF-om.

    Film “Nikad rijetko ponekad uvijek” američke autorice Elize Hittman, koji će se ipak prikazati tek kad se ponovno otvore kina, govori o abortusu te je istodobno dokument svakodnevice trumpovske Amerike.

    Popratni program počinje u ponedjeljak, 7. prosinca, s temom “(Ne)ravnopravnost žena u kršćanskim denominacijama” u okviru koje će se razgovarati koliko Crkva može biti autentična ako uloge žena u Crkvi tumači kroz patrijarhalnu tradiciju.

    Slijedi film “Ovo je moje vrijeme” Scotta Kirschenbauma koji osvještava porođaj kao feministički, osnažujući i revolucionarni događaj nakon čega će se upriličiti diskusija udruge Roda.

    (Hina)

    foto: screenshot

    Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

    VEZANE VIJESTI

    PUnKt 2025. još je jednom potvrdio – književnost nije samo riječ na papiru, nego živi, diše i povezuje

    [FOTO] Osijek u znaku intermedijalne književnosti: održan 5. festival PUnKt

    Osijek je prošli tjedan ponovno disao ritmom riječi, slike i zvuka. Peto izdanje intermedijalnog festivala književnosti PUnKt, koji zajednički organiziraju Više…

    Organizatori Udruga za holistički pristup kolektivnom razvoju "Orla" i Gradske galerije Osijek pozivaju sve neprofesionalne i neovisne filmske autore i autorice i filmske skupine da prijave svoje kratkometražne filmove i postanu dio ovogodišnjeg MRAK-a!

    MRAK poziva sve neprofesionalne i neovisne filmske autore da prijave svoje radove! 

    Nakon uspješnog prvog izdanja, Manifestacija revijalnih amaterskih kratkiša – MRAK ponovno dolazi u Osijek! Vidimo se 28. i 29. studenoga Više…

    Kino Urania ostaje posvećeno misiji da selekcijom naslova pridonosi relevantnosti filmske i drugih umjetnosti kao prostora političke i kulturne refleksije

    Kino Urania – Kiša dobrih sadržaja

    Kino Urania nastavlja svoju misiju promicanja europskog i svjetskog art filma kroz pažljivo kuriran program iz tjedna u tjedan. Ovotjedni Više…

    VIŠE IZ KATEGORIJE

    Urania ulazi u tjedan prepun premijera, uzbudljivih ritmova i mračnog filmskog šarma

    Filmska groznica u Uraniji: Halloween premijere, glazbene frekvencije, domaći festivalski filmovi i prvi odlazak u kino

    PUnKt 2025. još je jednom potvrdio – književnost nije samo riječ na papiru, nego živi, diše i povezuje

    [FOTO] Osijek u znaku intermedijalne književnosti: održan 5. festival PUnKt

    Na koncertu su nastupili Akademski muški zbor Fakulteta elektrotehnike i računarstva Zagreb i Pjevačko društvo sv. Josipa Osijek

    Održan sakralni koncert u Crkvi sv. Jakova u Osijeku