ŽIVOT

Intervju sa sveučilišnom specijalisticom nutricionizma u sklopu obilježavanja Svjetskog dana hrane

Kojih je 10 odličnih sezonskih namirnica za listopad izabrala nutricionistica Angelina Paić?

Objavljeno 14.10.2019
Ivona Amidžić

Totalni zaljubljenik u hranu i prehranu Angelina Paić, sveučilišni je specijalist nutricionizma s završenim Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom u Zagrebu, smjer Prehrambeno inženjerstvo.

Iako radi u struci u laboratoriju za kontrolu pitke vode, ljubav od brucoških dana joj je nutricionizam, utjecaj hrane na čovjekov organizam, odnos čovjeka i hrane. Upravo zbog toga upisala je poslijediplomski specijalistički studij “Nutricionizam” u Osijeku na Prehrambeno tehnološkom fakultetu gdje je upoznala fantastične kolege, profesore i mentoricu, a sada i prijateljicu izv. prof. dr. sc Ines Banjari pod čijim je mentorstvom obranila rad na temu “Utjecaj roditelja na stanje uhranjenosti te prehrambene i životne navike djece starosti 7 godina”. Tako je stekla zvanje Sveučilišnog specijalista nutricionizma.

Angelina Paić uz sve to aktivno sudjeluje na znanstvenim i stručnim skupovima poput “Hranom do zdravlja” u Osijeku te “Kongres higijene” u Novom Sadu. Znanstveni odbor odobrio je njen treći sažetak rada i poster na međunarodnom kongresu nutricionista koji će se u studenom održati u Zagrebu.

1. Najveće zablude moderne prehrane? Je su li to dijete, gladovanje ili nešto treće?

Sve pomalo. Dijete, ma kako vam zvučale primamljivo, većinom rade više štete nego koristi, gladovanje je nepotrebno. Uvijek nakon gladovanja slijedi faza pretjeranog konzumiranja hrane. Zato je najbolje mijenjati loše prehrambene i životne navike uz pomoć stručnjaka jer će vam olakšati put i dovesti vas najkraće i najsigurnije do cilja.

Pazite tko vas savjetuje o zdravlju! Pitajte za obrazovanje jer ako svoju kosu povjeravate frizerima, a ne automehaničarima onda i svoj organizam nemojte povjeravati ljudima koji su samoprozvani stručnjaci bez potrebne edukacije i diplome.

Zdravlje nažalost može biti nepovratno oštećeno i narušeno krivim savjetima. Uskoro se sprema i zakon koji štiti našu struku kojem se moji kolege i ja jako veselimo. Zatim, bilo bi super kada bi ljudi manje etiketirali hranu, a više u njoj uživali. Bilo bi odlično kada ne bi slijedili trendove u hrani.

Ove godine je hit sok od celera i on rješava sve vaše probleme, prošle sezone su svi „furali“ bezglutensku prehranu jer je gluten bio kriv za sve naše probleme. Marketing, razni influenceri, needucirani ljudi svake godine smisle neki “moderni prehrambeni” štos kako bi namamili ljude da troše. Širenje panike i straha oko pojedinih namirnica je neopravdano, a služi u svrhu samopromocije i prodaje nekog proizvoda.

Pretjerana briga modernog doba oko izgleda i opsjednutost “zdravom” hranom dobila je naziv ORTOREKSIJA. Ortoreksija, termin skovan 1997. godine, izveden iz grčke riječi Ortho, koja znači ispravno, još uvijek nije službeno uveden kao medicinski termin. No ortoreksičari ne jedu ništa što nije zdrava hrana. To je zabluda. Ne postoji zdrava i nezdrava hrana. Već zdrava i nezdrava prehrana. Umjesto suludih dijeta i gladovanja ljudi bi trebali shvatiti da najzahvalnija i dugoročno najisplativija metoda gubitka kilograma i unaprjeđenje zdravlja je mijenjanje loših životnih i prehrambenih navika!

2. Ako bi slagali listu 10 super namirnica koje bi to bile?

Drago mi je što si me pitala i o super namirnicama jer su i one novotvorevina i trend. Svaka namirnica u našem tijelu ima neku funkciju. Super namirnicom često se nazivaju orašasti plodovi, a netko tko je alergičan rekao bi da su baš super.

Zato bih rado skrenula pozornost na to da se prestane etiketirati hrana jer zbunjuje prosječnog potrošača. Svaka namirnica u svom sastavu ima nešto specifično što može pogodovati ili škoditi našem organizmu, a jedan od principa pravilne prehrane je raznolikost čime se potiče unos raznolikih namirnica.

Hrana je samo hrana i ako želite imati super prehranu, moj savjet je: jedite raznoliko, umjereno, sezonski i prednost dajte lokalnim namirnicama. Ne moramo jesti namirnice s Himalaje, Južne Amerike itd. da bi živjeli zdravo. I naše podneblje ima itekako bogate namirnice fitonutrijentima, antioksidansima, vitaminima i mineralima i nisu manje vrijedne samo zato što su lokalne. Dapače, ako kupujete lokalno znate točno porijeklo namirnica, pomažete svojim susjedima, lokalnim OPG-ovima, pomažete i okolišu jer nema nepotrebne ambalaže, velikih troškova dostave namirnica, a sezonske namirnice i domaće, svježe su doista nutritivno često i za 20-30% bogatije jer dozrijevaju prirodnim putem, a i okus je fantastičan.

Ja ću uvijek radije kupiti lokalne i namirnice hrvatske proizvodnje iako jedem naravno i namirnice koje nisu s našeg područja (banane, chia sjemenke, ananas itd). Ključ zdrave prehrane je raznolikost i umjerenost! Zato bih ja dodala listu od deset sezonskih namirnica za listopad koje jako volim i nutritivno su bogate:

  1. KESTEN
  2. GROŽĐE
  3. LJEŠNJAK
  4. MANDARINA
  5. BUNDEVA
  6. BROKULA
  7. TIKVICE
  8. ŠPINAT
  9. PERŠIN
  10. BATAT

3. Što recimo nikada ne bi pojela?

Nikada ne bih pojela sumnjivu namirnicu. Primjerice, šumske gljive za koje ne znam tko je brao i spremao ih. Zatim kukci: iako se novija istraživanja bave proučavanjem jestivih kukaca kao izvora proteina, u azijskim se zemljama jedu tradicionalno već godinama. Meni nisu uopće primamljivi.

4. Koje greške primjećuješ u svakodnevnoj prehrani običnog čovjeka?

Premalo se uživa u hrani. Po meni nisu gurmani oni koji puno jedu, već oni koji imaju zdrav odnos s hranom i uživaju u njoj. Najbolji primjer su Francuzi. Francuzi kada dođu u Hrvatsku ne mogu se načuditi kako mi brzo jedemo. Njima je to neshvatljivo. Mi često imamo nezdrave navike u prehrani koje prenosimo i na djecu. Ljudi su općenito pod velikim stresom i nemaju vremena za opušteni obrok. Jedemo brzo, ne žvačemo hranu. Žvakanje je jako bitan korak kod prehrane! Poznata uzrečica „Ono si što jedeš“ bi mogli preformulirati u „Ono si što jedeš i apsorbiraš! Nema dobre apsorpcije hrane bez žvakanja.

Konzumiramo premalo povrća, voća, integralnih namirnica, premalo vlakana unosimo u našu prehranu i jedemo jednolično. Suplemente uzimamo bez stručnog nadzora, a dodatci prehrani nisu bezopasni. Bez obzira na reklame. Bolje raditi na imunitetu posjećujući tržnice, nego apoteke.

5. Kako smanjiti bacanje hrane? Npr. Često nam se dogodi da nam neke namirnice dugo stoje u hladnjaku te im tako istekne rok trajanja. Kako to spriječiti , postoje li neki trikovi?

Bacanje hrane je veliki i kompleksan problem! Uz hranu dolazi i ambalaža, gomilamo planetu plastikom i smećem. Ono što se u većini kućanstava najviše baca je kruh. To se ne bi smjelo događati jer kruh možemo iskoristiti na više načina. Možemo ga zamrznuti, možemo ga tostirati i napraviti dvopek. Tako ćemo mu produžiti trajanje. Možemo ga izrezati na kockice i posušiti te prepeći prije konzumacije na maslacu i dodavati u krem juhe. Možemo ga samljeti u mrvice.

Doista ima jako puno ideja, najgore je pustiti da se upljesnivi i baciti!

Drugo što se najčešće baca su ostatci od kuhanja. Treba biti ekonomičan i racionalno pripremati porcije. Ako smo skuhali previše, višak treba zalediti. Kod nas je nažalost i dalje sramota ako se sve pojede. Mora ostati i bolje da se baci nego da ‘zafali’!

Kažu da čak 25 do 30% svježeg voća i povrća završi u smeću. Većinu voća je najbolje čuvati u frižideru osim tropskog voća kao što su primjerice banane.

Nakon branja, voće i povrće postepeno gubi svoju prirodnu sposobnost obrane od mikroorganizama. U plodovima i drugim jestivim dijelovima nastavljaju se fiziološke aktivnosti koje su praćene određenim biokemijskim reakcijama, a koje mogu izazvati ili ubrzati kvarenje. Kvarenje svježeg voća i povrća tokom transporta/skladištenja posljedica je respiracije. Najčešći načini za usporavanje ovih procesu su: hlađenje i smanjenje udjela kisika u okolini.

Primjerice, jabuke ispuštaju etilen koji ubrzava sazrijevanje ostalog voća i povrća pa ih nije zgodno miješati s ostalim voćem i povrćem. Krumpir i luk nemojte držati isto zajedno jer se brže kvare. Uvijek kada primijetite voće ili povrće koje je trulo, odmah ga odstranite.

Jako je važno da kada idete u nabavku, planirate kupnju. Ako je nešto na akciji i lako pokvarljivo onda nemojte gomilati zalihe. U frižideru u prvim redovima i u ostavi na policama slažite prvo one namirnice koje imaju najbrži rok trajanja. Ne bacajte namirnice na kojima piše “najbolje upotrijebiti do”. Ako im je istekao rok, probajte ih: ako nisu izgubile svoja senzorska svojstva, okus, miris, onda je takav proizvod siguran za konzumaciju.

Najbitnije je ne gomilati nepotrebno hranu, prilikom kuhanja racionalno rasporediti porcije, pravilno skladištiti namirnice i višak hrane zamrznuti i na kraju donirati i podijeliti s potrebitima i susjedima.

Žalosno je da netko baca višak hrane, a u susjedstvu ima gladnih obitelji i starijih osoba. Donirajte hranu!

Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

VEZANE VIJESTI

Statistički podaci pokazuju kako je svakoga dana gotovo 50 tisuća građana Hrvatske na bolovanju

Hrvati su masovno na bolovanju i ne paze dovoljno na svoje zdravlje

Statistički podaci pokazuju kako je svakoga dana gotovo 50 tisuća građana Hrvatske na bolovanju. Činjenica je da naši građani sve Više…

Prednost Pauze je u tome što korisnik nikad neće čuti ton zauzete linije i ne mora imati gomilu letaka raznih dostava naguranih u ladici, nego na jednom mjestu ima pregled cijele ponude za svoj grad i kvart.

Pauza.hr stigla i u Osijek

Pauza.hr već je 11 godina vodeći servis za online naručivanje hrane u Hrvatskoj. Započela je u Zagrebu, odakle je proširila Više…

Pješački most na desnoj obali Drave ovog vikenda je okupio mnogobrojne Osječanke i Osječane na prigodnom obilježavanju Svjetskog dana hodanja

Osijek obilježio Svjetski dan hodanja

Pješački most na desnoj obali Drave ovog vikenda je okupio mnogobrojne Osječanke i Osječane na prigodnom obilježavanju Svjetskog dana hodanja. Više…

VIŠE IZ KATEGORIJE

Osijek na javnim zelenim površinama ima 25 tisuća stabala, jedini je grad u Hrvatskoj koji ima više parkova nego trgova - 22 parka i 15 trgova i jedini grad u Europi koji krasi secesijski park - Sakuntalin park

Arheološki muzej – Osijek domaćin Prvog nacionalnog stručnog skupa urbanog šumarstva

Cesting svake godine ulaže u imovinu te ove godine nabavljaju i kamion Unimog, jedan posipač i traktor John deere, a strojevi bi trebali stići sljedećega tjedna.

Cesting – Zimska služba spremna!

Svaki se dan nešto zanimljivo događa...

Što Vas danas sve očekuje u Osijeku?