Izložba “Winnetou i Indijanci u europskoj kulturi XX. stoljeća – u spomen i čast Karlu Mayu”

Izložba je organizirana u čast i spomen Karlu Mayu, njemačkom književniku, ocu nezaboravnog Winnetoua.

Naime, ova je godina dvostruka obljetnica: 180 godina od rođenja i 110 godina od smrti ovog najprevođenijeg njemačkog književnika.

Winnetou i Indijanci imali su veliki utjecaj na mlade mnogih generacija pa tako i na generaciju 1970-tih godina, kojoj pripada autor izložbe Stjepan Kadović. Tada su se gledali kultni filmovi o Winnetouu, igralo se figuricama iz nezaboravne “Čarobne vrećice”, čitali indijanski stripovi, sakupljalo se sličice u albume o indijanskim plemenima, slušali “Apache”, kultne grupe “Shadows”.

Dakle, tema, koja je utjecala na djetinjstvo i mladelaštvo mnogih generacija, te koja zaslužuje da se detaljnije objasni pozadina ovog fenomena: opčinjenosti Winnetou-om i Indijancima. Bitno drugačiju sliku osvajanja “Divljeg zapada” donosi Europa, konkretno Njemačka, koja pod utjecajem romana Karla Maya opisuje događanja.

Utjecaj Karla Maya nije bio samo na filmsku umjetnost, nego i na ilustriranu (stripove) i grafičku umjetnost, kazališno-scensku, glazbenu i ostalu umjetnost Europe, Jugoslavije, Hrvatske. Mnogi hrvatski ilustratori stripa dali su svoj veliki doprinos ovom utjecaju, poput Waltera Nojgebauera, hrvatskog Walta Disneyja (koji je prvi ilustrirao Winnetoua), Andrije Maurovića, Julija Radilovića ili Mihajla Arsovskog, pionira grafičkog dizajna u Hrvatskoj, poznatom po ilustriranju filmskih western plakata. Na kraju treba spomenuti i našeg velikog kipara Ivana Meštrovića, koji je izradio znamenite skulpture Indijanci u Chicagu, poznate pod nazivom  “Strijelac” i “Kopljanik”.

U organizaciji Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek i Njemačke zajednice – Zemaljske udruge Podunavskih Švaba, Osijek, postavljena je Izložba “Winnetou i Indijanci u europskoj kulturi XX. stoljeća – u spomen i čast Karlu Mayu”, autora Stjepana Kadovića. Izložbu je moguće pogledati tijekom mjeseca veljače 2022. godine u radno vrijeme Knjižnice u izložbenim aulama u prizemlju i na katu.

“Nadamo se, da će ova izložba kod nekih starijih generacija pobuditi nostalgiju, a kod mlađih zanimanje”, poručuju iz Giska.

Dodatne informacije mogu se dobiti na broj telefona posudbenog odjela za odrasle GISKO 031/211-233.