Izumrlo je čak 35 tradicijskih obrta

No, zanimljivo je kako među 45 tradicijska obrta koja se navode u ovom pozivu u Osijeku postoji samo njih deset, dok za klobučare, bačvare, puškare ili puhače stakla već godinama u Osijeku nitko nije čuo. Ovi obrti ne samo da su izumrli prije 20-ak godina, već ih je danas i nemoguće izučiti bilo gdje u Hrvatskoj.

– Cilj je financirati stare zanate, a ne tradicijske. Mi smo zapravo poticali Grad da pomognu da svaka četvrt dobije svog postolara, krojača ili urara. Posljednji krznar u gradu bila je obitelj Ferenečak i njih je Grad financirao dvije godine kako bi nastavili rad, na kraju su ipak zatvorili obrt. Cilj je bio da tako ne završe i postolari ili krojači. No, Udruženje obrtnika više ne sudjeluje u ovom projektu, jer ionako ga se raspisuje reda radi, uvjeren je Zvonko Digula, tajnik Udruženja obrtnika.

Tko će dobiti potporu znat će se tek u siječnju. No, od natjecanja za ove potpore još prije nekoliko godina odustao je jedini registrirani tradicijski i umjetnički obrt u Osijeku, a riječ je o medičaru i voskaru Blažekoviću. Riječ je, naime, o nositelju UNESCO-ove liste nematerijalne baštine.

– Prije dvije godine dobili smo 5.000 kuna, a istodobno je električar dobio znatno viši iznos od nas. Kada smo se ponovno kandidirali rekli su nam – ne možete vi dobiti novac svake godine. No, nama bi, osim novca, mnogo draža bila potpora Grada i Županije u vidu promoviranja i brendiranja našeg zanata. No, nama nitko nije došao ni stisnuti ruku i reći čestitamo što održavate tradiciju, ogorčeno je komentirao Josip Ranogajec iz obrta Blažeković.

Jedna od rijetkih mlađih osoba koja se uspjela obučiti za u Hrvatskoj izumrli zanat lončara Baranjac je Danijel Astaloš, koji je od ovog zanata napravio pravi brend. Astaloš priznaje kako se za ovaj zanat školovao u susjednoj Mađarskoj kod poznatog majstora lončarije.

– Dovoljno je doći na bilo koji sajam u Mađarskoj i vidjeti kako tamo zanimanja poput kolara ili kožara još naveliko postoje i njeguju se. Dva su razloga tome, kao prvo država ima posve drugi pristup i radi sve da očuva tradicijske obrte, a s druge strane, sami Mađari imaju običaj kupovati proizvode tradicijskih obrtnika, dok se kod nas radije poklanja 10 dekagrama kave, komentirao je Astaloš.

N.Z.Eberhard – Glas Slavonije.hr