Jelušić i Bježančević u Osijeku predstavili SDP-ovu mirovinsku reformu – Država ne vraća ništa onima kojima je najpotrebnije, a kada treba dati bogatima, pa i kubik plina za jedan cent, onda se može i ima
SDP ima plan i s dvije konkretne mjere, s kojima osigurava znatno povećanje mirovina, tako da prosječna starosna mirovina u 4 godine raste za 50 posto, s prosječnih 500 na 750 eura. Prva mjera je izmjena postojeće formule za usklađivanje mirovina prema kojoj sada rast mirovina prati dva parametra, rast cijena i rast plaća
Danas je u Osijeku na konferenciji za medije predstavljena SDP-ova mirovinska reforma, a na konferenciji su govorili Ivo Jelušić, predsjednik Foruma seniora SDP-a Hrvatske i Sanja Bježančević, predsjednica Županijske organizacije SDP-a Osječko-baranjske županije.
Sanja Bježančević, predsjednica osječko-baranjskog SDP-a, naglasila je važnost pitanja mirovinske reforme za SDP posebno uzimajući u obzir činjenicu da umirovljenici danas u Hrvatskoj najteže žive. „Nakon čitavog radnog vijeka na tržištu rada, bolesni i izrađeni, umjesto da dostojanstveno žive svoju mirovinu, ljudi su kažnjeni i prepušteni sami sebi. Inflacija posebno teško pogađa upravo umirovljenike, cijene su u Hrvatskoj u posljednje tri godine rasle 25 posto, za umirovljenike i više od 35 posto. Ako znamo da umirovljeničku košaricu čine glavninom režije i hrana, a uz cijene koje imamo i činjenicu da rast mirovina nije pratio rast cijena, jasno je da je ozbiljna intervencija u mirovinski sustav nužna kako bi naši umirovljenici živjeli nešto lakše i dostojanstvenije“, napomenula je Bježančević
„Statistika nam je porazna, svaka 3. osoba u Hrvatskoj starija od 65 godina živi u riziku od siromaštva, 50.000 umirovljenika u Hrvatskoj je blokirano, a prema onome što država daje umirovljenicima smo na začelju Europske unije. Paralelno u situaciji visokih cijena i prihoda nastalih od ubiranja PDV-a i poreza na dobit, državni se proračun puni nikada bolje, profitiraju banke i trgovački lanci, a država ne vraćano ništa onima kojima je najpotrebnije. To je Hrvatska Andreja Plenkovića koja povećava nejednakost. Ono što SDP nudi je sistemsko rješenje problema koje ne ovisi o rasporedima predizbornih kampanji“, tvrdi Bježančević.
Ivo Jelušić, predsjednik Foruma seniora SDP-a Hrvatske, govorio je o položaju umirovljenika te je rekao da zbog velike inflacije, a pogotovo povećanja cijena osnovnih životnih namirnica, većina građana a posebno umirovljenici, žive sve teže. A svaki treći stanovnik Hrvatske je umirovljenik. Cijene hrane i drugih namirnica potrebnih za svakodnevni život u zadnje dvije godine rasle su puno više od cijena drugih proizvoda, tako da je tzv. “umirovljenička inflacija” puno veća od službene inflacije. Ova vlada HDZ-a vodi puno više brige o sebi i bogatim bankarima i vlasnicima nekih firmi u energetici, o tome kako da njima bude dobro. S druge strane, za vrijeme njihove vladavine, prosječna starosna mirovina u odnosu na prosječnu plaću, a i plaće su realno manje rasle od cijena, pala je na 39,2 posto (bila je 42,2 posto), a u kampanji HDZ je obećavao rast mirovina na čak 60 posto plaće. Ali zato su rasli profiti poduzetnika i rast prihoda države.
Stoga SDP ima plan i s dvije konkretne mjere, s kojima osigurava znatno povećanje mirovina, tako da prosječna starosna mirovina u 4 godine raste za 50 posto, s prosječnih 500 na 750 eura. Prva mjera je izmjena postojeće formule za usklađivanje mirovina prema kojoj sada rast mirovina prati dva parametra, rast cijena i rast plaća. Prijedlog SDP-a je da se usklađivanje vrši samo prema onom parametru koji je imao veći rast, odnosno koji je povoljniji za umirovljenike. Taj prijedlog SDP-a parlamentarna većina može usvojiti odmah i početi primjenjivati, ako joj je stalo do umirovljenika.
Druga mjera sadrži uvođenje trajnog dodatka tj. povećanja mirovina u prvoj godini za dodatnih 10 posto, a u naredne tri godine za dodatnih 5 posto, i ne linearno svima isto, nego onima s manjim mirovinama više od onih koji imaju visoke mirovine.
SDP smatra da je to nužno, da to umirovljenici zaslužuju, te da je to fiskalno održivo. Tada bi se izdvajanja za mirovine povećala sa sadašnjih 11 na 13 posto BDP-a, što je i prosjek zemalja EU-a. Neke zemlje u našem okruženju u EU-u imaju taj udio i znatno veći, 15 pa i 16 posto.
Kada treba dati bogatima, pa i kubik plina za jedan cent nekima, onda se može i ima, rekao je Jelušić, a kada su u pitanju umirovljenici, za njih se nema. Od umirovljenika bi htjeli glasove, a rade za bogate.
Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?