Kirurško liječenje pretilosti produljuje život i smanjuje rizik od teških bolesti

Dr. Marko Kraljević specijalist je opće i abdominalne kirurgije s posebnim fokusom na kirurgiju gornjeg probavnog sustava te barijatrijsku i metaboličku kirurgiju. Medicinu je studirao na Sveučilištu u Baselu u Švicarskoj, gdje je stekao medicinsko obrazovanje u jednom od vodećih europskih akademskih medicinskih okruženja.

Kiruršku specijalizaciju započeo je u Sveučilišnoj bolnici Basel, a daljnje kliničko iskustvo stjecao je u uglednim švicarskim centrima, uključujući St. Claraspital u Baselu i Spital Limmattal u Zürichu. U području barijatrijske i metaboličke kirurgije usavršavao se i kroz istraživački boravak na renomiranom Sveučilištu Columbia u SAD-u.

Autor je više od 60 znanstvenih radova objavljenih u najuglednijim medicinskim i kirurškim časopisima.

Dr. Kraljević je hrvatsko-švicarski državljanin, a svoje znanje i iskustvo primjenjivat će ubuduće i u Internacionalnom Medicinskom Centru Priora u Čepinu kod Osijeka.

Od 2018. godine redovito izvodite operacije uz pomoć robotskog sustava Da Vinci. Što minimalno invazivne metode donose pacijentima u usporedbi s klasičnim zahvatima?

– Umjesto jednog velikog reza, zahvat se izvodi kroz nekoliko malih otvora kroz koje uvodimo kameru i instrumente. Za pacijenta to znači znatno manje boli nakon operacije, manji gubitak krvi, manju vjerojatnost infekcije rane i bržu pokretljivost. Boravak u bolnici je kraći, a ožiljci su gotovo neprimjetni. Za nas kirurge prednost je u tome što kamera daje uvećan i vrlo jasan prikaz operacijskog područja, pa možemo raditi preciznije nego golim okom. Krajnji rezultat je jednako siguran i učinkovit zahvat, ali uz osjetno ugodniji oporavak.

Kod kojih abdominalnih bolesti robotska kirurgija (Da Vinci) pokazuje najveće prednosti?

– Najveću korist robotski sustav donosi kod zahvata u uskim i teško dostupnim područjima, gdje je potrebna iznimna preciznost. To su prije svega operacije jednjaka i želuca (refluks, hijatalna kila, tumori), barijatrijski zahvati, te kolorektalna kirurgija, posebno operacije u zdjelici. Robotski instrumenti imaju zglobove poput ljudske ruke, uklanjaju i najmanje podrhtavanje, a trodimenzionalni prikaz daje izvrstan osjećaj dubine. Ondje gdje se klasičnom laparoskopijom teško doseže i šiva, robotika omogućuje mirniji, kontroliraniji i finiji rad, što se izravno odražava na sigurnost pacijenta.

Koliko se skraćuje vrijeme oporavka i povratka uobičajenim aktivnostima?

– To ovisi o vrsti zahvata, ali razlika je značajna. Primjerice, nakon laparoskopskog uklanjanja žučnog mjehura većina pacijenata ide kući unutar jednog do dva dana i vraća se uobičajenim aktivnostima kroz otprilike tjedan do dva, dok je nakon klasične operacije taj oporavak trajao i više tjedana. Općenito vrijedi da se vrijeme provedeno u bolnici i razdoblje rekonvalescencije skraćuju za otprilike polovicu, a pacijenti se brže vraćaju poslu i normalnom životu. Naravno, opsežniji onkološki ili barijatrijski zahvati zahtijevaju nešto dulji oporavak, ali i tu je prednost minimalno invazivnog pristupa jasna.

Kada se kod GERB-a ili hijatalne kile preporučuje operacija?

– Većina pacijenata s refluksom dobro se kontrolira lijekovima i promjenom životnih navika, i to je posve ispravan prvi korak. Kirurško liječenje razmatramo u nekoliko situacija: kada lijekovi ne daju dovoljan učinak ili ih pacijent mora uzimati doživotno u sve većim dozama, kada se pojave nuspojave ili komplikacije poput suženja jednjaka ili Barrettova jednjaka, te kada je prisutna veća hijatalna kila koja sama po sebi izaziva tegobe. Zahvatom (najčešće fundoplikacijom) obnavljamo prirodnu barijeru između želuca i jednjaka. Iako se velika većina bolesnika i dalje liječi lijekovima, kirurško rješenje za pravilno odabrane pacijente nudi trajno olakšanje i oslobađanje od svakodnevne terapije.

Kada pretilost zahtijeva kirurško liječenje i koje koristi pacijenti mogu očekivati?

– O kirurškom liječenju govorimo kada je pretilost izražena i kada konzervativne metode, dijeta, tjelovježba i medicinska podrška, nisu dovele do trajnog rezultata. Smjernice uzimaju u obzir indeks tjelesne mase, najčešće od 35 naviše, pogotovo ako su zu to prisutne prateće bolesti poput šećerne bolesti, visokog tlaka ili apneje u snu. Važno je naglasiti da barijatrijski zahvat nije samo pitanje kilograma. Kod velikog broja pacijenata dolazi do povlačenja ili znatnog poboljšanja šećerne bolesti, normalizacije krvnog tlaka, nestanka apneje i rasterećenja zglobova. Posebno je dojmljiv dugoročni učinak kod mlađih pacijenata. Studije pokazuju da nakon zahvata žive osjetno dulje i, što je jednako važno, dulje ostaju zdravi jer se posljedice pretilosti i s njom povezanih bolesti, poput srčanog infarkta, moždanog udara ili šećerne bolesti, javljaju kasnije ili izostaju. Drugim riječima, ne dobivaju samo više godina života, nego i više zdravih godina. Upravo zato barijatrijsku kirurgiju danas promatramo kao liječenje metaboličke bolesti, a ne kao estetski zahvat.

Koliko minimalno invazivne i robotske metode utječu na sigurnost, oporavak i dugoročne rezultate u liječenju pretilosti?

– Utječu mnogo, do te mjere da se danas gotovo svi barijatrijski zahvati izvode laparoskopski ili robotski. Kod pretilih pacijenata klasični veliki rez nosi veći rizik od komplikacija rane i sporijeg oporavka, pa upravo oni najviše profitiraju od malih rezova. Rezultat je manja stopa komplikacija, brže ustajanje i kraći boravak u bolnici. Robotski pristup dodatno je vrijedan kod složenijih zahvata, gdje je tkivo zahtjevnije i gdje preciznost dolazi do izražaja. Dugoročno, sigurniji i kontroliraniji zahvat znači i pouzdaniji rezultat u smislu trajnog gubitka težine i poboljšanja zdravlja.

Kada hemoroide treba kirurški liječiti?

– Najprije bih ohrabrio pacijente da se ne ustručavaju potražiti savjet jer je riječ o vrlo čestom i posve uobičajenom problemu. Velika većina hemoroida liječi se bez operacije, promjenom prehrane, lokalnom terapijom i jednostavnim ambulantnim postupcima. Kirurško liječenje dolazi u obzir kod uznapredovalih hemoroida koji ispadaju i ne vraćaju se sami, kod ponavljanog ili obilnog krvarenja te kada konzervativne i ambulantne metode ne donose olakšanje. Cilj je trajno riješiti tegobe i vratiti kvalitetu života, a suvremene tehnike danas omogućuju zahvat uz manje nelagode i brži oporavak nego prije.

Kada se preporučuje operacija žučnog mjehura, a kada je stanje moguće samo pratiti?

– Ključno je izazivaju li kamenci tegobe. Ako su pronađeni slučajno, a pacijent nema simptoma, u pravilu ih je dovoljno samo pratiti. Operaciju preporučujemo kada se jave tipične tegobe, takozvane žučne kolike, te osobito kada nastupe komplikacije poput upale žučnog mjehura, začepljenja žučnih vodova ili upale gušterače. U takvim slučajevima uklanjanje žučnog mjehura je najsigurnije i trajno rješenje, a izvodi se laparoskopski uz brz oporavak. Postoje i posebne situacije, primjerice vrlo veliki kamenci ili promjene na stijenci mjehura, kada operaciju savjetujemo i bez izraženih simptoma, no o tome odlučujemo individualno za svakog pacijenta.

Što će biti u fokusu Vašega rada u Priori?

– Težište mog rada bit će minimalno invazivna i robotski potpomognuta kirurgija probavnog sustava. To uključuje liječenje refluksa i hijatalnih kila, barijatrijsko-metaboličke zahvate, operacije žučnog mjehura, kirurgiju trbušnih i preponskih kila te onkološke zahvate na probavnom sustavu (želudac, crijeva). Cilj mi je pacijentima u Hrvatskoj ponuditi najsuvremeniji pristup liječenju po švicarskim standardima, koji spaja vrhunsku tehnologiju, sigurnost i preciznost s brzim oporavkom.