„Međunarodna noć šišmiša“ u Kopačkom ritu
Tijekom večeri za najmlađe je prikazan igrokaz „Nove zgode šišmiša Eha“ u izvedbi igraonice Moltonko u kojemu su se najmlađi upoznali sa navikama šišmiša - piše Nacionalniportal.hr, prenoseći Hina-u
Više od 150 djece i roditelja s područja Baranje i Osijeka sudjelovalo je na ovogodišnjoj „Međunarodnoj noći šišmiša „ održanoj u petak navečer u Parku prirode Kopački rit, ove godine po deseti put – piše Nacionalniportal.hr, prenoseći Hina-u.
Tijekom večeri za najmlađe je prikazan igrokaz „Nove zgode šišmiša Eha“ u izvedbi igraonice Moltonko u kojemu su se najmlađi upoznali sa navikama šišmiša, načinu ishrane ali i ugroženosti kojoj je ova vrsta izložena, rekla je Ružica Marušić, rukovoditeljica Odsjeka za promociju i provedbu projekata u Javnoj ustanovi Park prirode Kopački rit.
„Za djecu su bile organizirane i edukativno-zabavne igraonice i potraga za šišmišima uz pomoć ‘bat detektora“. Djeca su sa velikim zanimanjem sudjelovala na radionici na kojoj su izrađivali likovne maske i crtali crteže na temu šišmiša. Kad je pala noć uz pomoć ‘bat detektora’ su osluškivali šišmiše koji se glasaju visokim frekvencijama koje se bez detektora ne mogu čuti, ali i vizualno se uvjerili u veliki broj šišmiša koji nastanjuju Kopački rit jer je u tom staništu veliki izvor hrane za njih – ogromna populacija raznoraznih kukaca“, dodala je Marušić.
Izvijestila je kako JU Park prirode Kopački rit provodi projekt „Danube parks“ sa mađarskim kolegama i monitoringom je do sada utvrđeno da na području Kopačkog rita obitava najmanje 12 vrsta šišmiša. No, monitoring još traje, a točan broj jedinki je nemoguće utvrditi zbog velike šumske površine u kojoj šišmiši obitavaju.
Marušić ističe da su „šišmiši vrlo važna skupina sisavaca koja s više od 1.300 vrsta čini oko četvrtine ukupnog broja sisavaca na svijetu. Šišmiši su iznimno važan dio svjetskih ekosustava – bitna su karika u prirodnom obnavljanju tropskih šuma, oprašivanju čitavog niza biljaka koje cvatu noću, kontroliraju brojnost noću aktivnih kukaca, te tako predstavljaju indikator zdravlja okoliša. Jedna su od najviše proganjanih i najmanje proučenih skupina životinja, rekla je“.
Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?