Mladi poljoprivrednici vide svijetlu točku u Slavoniji

Niti je sve ravno u Slavoniji, niti je sve tako crno. Mladi ljudi nisu samo oni koji se iseljavaju. Mladi ljudi imaju plan, ambiciju i želju. Naš Leon ju je našao u poljoprivredi.

Najbogatija hrvatska regija pšenicom i kukuruzom je Slavonija. Na poljoprivredu uvelike utječe vrijeme, koje s kraja proljeća nije išlo u prilog poljoprivrednicima, ostavivši tragove i na ljetu. Dosta se problema proteže kroz ovaj sektor, ali oni koji se bave poljoprivredom iz ljubavi ne mogu odustati od ulaganja u nju.

Mladi poljoprivrednici velika su rijetkost, ali ima ih i takvih. U Vladislavcima živi Leon Nad, osamnaestogodišnjak koji se poljoprivredom ne želi prestati baviti, nego baš suprotno. Želi njezino podizanje na razinu kakvu zaslužuje.

Leon Nad (18) bavi se stočarstvom i ratarstvom. Njegov otac prije otprilike 35 godina krenuo se baviti poljoprivredom, a ljubav prema ovom sektoru naslijedili su i on i brat, koji su preuzeli nadograđivanje i realizaciju za postignuće boljih rezultata, precizniju i unapređeniju tehnologiju u svijetu poljoprivrede.

-Hrvatska, točnije Slavonija ove godine proizvela je dvostruko više pšenice nego prošle, ali i dvostruko više nego što je to potrebno. Proizvedeno je oko 850.000 tona pšenice, a od toga 45%, ili u brojkama izraženo, oko 400.000 tona ostaje na domaćem tržištu, dok se gotovo 500.000 izvozi van. Sve se MORA prodati u primarnom obliku. Kroz primarni oblik se tereti prirodna pšenica bez daljnjeg tretiranja i dorade, jer Hrvatska nema dovoljne kapacitete, ali ni izrealizirane projekte kroz koje bi bilo omogućeno da se velika masa žitarica prerađuje i ostavlja na našem tržištu. Pokrenut je projekt “Slavonija” koji obuhvaća 130 projektnih aktivnosti ukupne vrijednosti 1.3 milijarde kuna kroz koje se vidi konačno poboljšanje situacije – mišljenje je Leona.

OTKUP PŠENICE

-Pokrenut je otkup pšenica na domaćem tržištu za male i velike poduzetnike, cijena se kreće 0.90 do 1.30 kn, ali i to varira i ovisi o klasi pšenice kroz koji se gledaju sastojci pšenice, proteini, hektolitar … Otkupljivači imaju 4-5 kategorija otkupa, najbolja je premium klasa, nakon čega slijede i ostale, a najlošija je stočna klasa. Pšenica koja uđe u kategoriju najlošije pšenice najmanje je plaćena i smatra se da je ona najsiromašnija proteinom – zaključio je Leon.

Ono što hrabri u priči mladog poljoprivrednika je smiren ton i izostanak gorčine, a kakvu smo znali i čuti i vidjeti među starijim kolegama, čija stajališta često utječu i na mlađe. Pojednostavljeno, Leon o poljoprivredi govori staloženo, analitički i s ambicijom i razumjevanjem, a to su trenuci koju sugeriraju da kroz mlade ljude poput njega itekako ima šanse za hrvatsku poljoprivredu. Preostaje još dvije najvažnije komponente – plan i podrška države. Leon ju za sada ne zaziva. Ali to je jedino što mu može stati na putu.