MOST: ČIME ĆE SE HRVATSKA HRANITI?
Ljudi jednostavno nemaju više novca i snalaze se kako najbolje znaju i umiju. Služi li država tome da ih gurne još dublje u probleme? – izjavila je Sonja Čikotić
Most nezavisnih lista upozorio je na katastrofalne propise kojima država kontinuirano uništava hrvatske poljoprivrednike, umjesto da im pomaže. Prvo su se osvrnuli na Zakon o sprečavanju nepoštenih trgovačkih praksi u lancu hrane, koji je u potpunosti beskoristan: dosadašnja provedba zakona nije urodila niti jednom prijavom Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja te Agencija nije pokrenula niti jedan postupak za sankcioniranje takvih trgovaca i otkupljivača.
„Na stranici AZTN-a navedeno je da je obnovljeno samo 2/3 prošlogodišnjih ugovora o otkupu poljoprivrednih proizvoda, a i to je upitno, tj. već postoje naznake da su novopotpisani ugovori manjeg obujma nego prošlogodišnji. Također, ukupan broj dobavljača je u nepuna tri mjeseca smanjen za čak četvrtinu. Neučinkovitom provedbom Zakona stvorena je stvarna ugroza hrvatske poljoprivredne proizvodnje te se smanjio otkup poljoprivrednih proizvoda, a posebice u vrijeme kada su cijene tih proizvoda najviše, kao što je sada slučaj u dolini Neretve. Svjedoci smo krčenja voćnjaka i zaoravanja površina pod povrćem. Čime će se Hrvatska hraniti?“ – upozorio je Tomislav Panenić.
Most je upozorio i na ugrozu poljoprivrednika koja dolazi primjenom Pravilnika o korištenju plavog dizela. Pojedini prodavatelji po benzinskim crpkama dobili su tumačenje pravilnika po kojemu se gorivo može prodati isključivo izravnim točenjem u vozilo, čime su isključene druge vrste spremnika.
„Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo financija moraju žurno razriješiti ovu situaciju i imati više razumijevanja za male poljoprivrednike koji u ovo vrijeme godine jedva preživljavaju. Sad, u vrijeme uoči prvih prihoda nakon žetve pšenice, koji se očekuju tek krajem srpnja i početkom kolovoza, poljoprivredni proizvođači imaju vrlo malo gotovine te točenje u kanistere za 100 kuna nije neuobičajeno. Ljudi jednostavno nemaju više novca i snalaze se kako najbolje znaju i umiju. Služi li država tome da ih gurne još dublje u probleme?“ – izjavila je Sonja Čikotić.
„Poljoprivrednici ne mogu poslati sve traktore da toče gorivo na benzinskim crpkama, koje su u brojnim mjestima udaljene 20 i više kilometara, a sve ni nemaju plavi dizel u svojoj ponudi. Zamislite samo situaciju kad bi svi kombajni krenuli po cesti prema benzinskim postajama, to je sigurnosno nedopustivo.“ – zaključio je Panenić.
„Hrvatska poljoprivreda se nalazi u vrlo osjetljivom trenutku. U vremenu jačanja ponude uvoznih prehrambenih proizvoda, koji preplavljuju hrvatsko tržište, hrvatski seljacima se nameću sve veće obveze. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu uvedena je obveza analize kvalitete zemljišta koja košta oko 400 kuna po parceli, uvodi se obvezno članstvo i članarina u Poljoprivrednoj komori, moraju voditi sve više evidencija i biti upisani u sve više registara. Poljoprivredni proizvođači se sve manje mogu baviti onim što najbolje znaju, samom proizvodnjom, a sve više imaju problema s brojnim administrativnim preprekama i parafiskalnim nametima.“ – izjavio je Tomislav Žagar
Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?