POLITIKA

Most: Vlada je trebala davno početi s provođenjem reformi, to je jedino trajno rješenje

Dr. Ivan Bekavac: Zdravstvena zaštita zajamčena je ustavom i građani na nju imaju pravo, a na Vladi RH je zadatak da osigura dostupnu zdravstvenu zaštitu i da zdravstveni sustav dovede u solventno stanje!

    Objavljeno 22.10.2020
    Darija Kovačić

    Na današnjoj konferenciji za novinare politički tajnik Mosta Nikola Grmoja i voditelj Mostovog Savjeta za zdravstvo dr. Ivan Bekavac, govorili su o gospodarskim mjerama i dugovima u zdravstvu koje je zbog pandemije, u sve težem položaju.

    Grmoja je istaknuo kako Most smatra da je trebalo davno početi s reformama, jer je očito da pandemija i njome izazvana kriza neće biti kratka, a Vlada s reformama već kasni.

    “Država je financijski iscrpljena još od lockdowna koji je uveden kada je epidemiološka situacija bila neusporedivo bolja nego danas, a sada nam sve to dolazi na naplatu, a manevarski prostor Vlade je znatno sužen i financijske mogućnosti limitirane. Vidimo da je novi paket mjera Vlade 20 puta manji od onog iz ožujka i travnja. Zato u Mostu smatramo da je trebalo odavno ubrzati s reformama i rezati u državnoj administraciji. Primjerice, sada kada su opet u prvi plan izbili dugovi bolnica, Vlada će to vjerojatno zakrpati kao i sto puta do sad, ali nama treba racionalizacija bolničkog i zdravstvenog sustava u cjelini da prestane gomilati ovakve dugove. Čak ni jednostavne reformske zahvate poput ukidanja funkcija zamjenika načelnika, gradonačelnika i župana i smanjenje broja lokalnih vijećnika, što je Most uputio u saborsku procedure, nisu još uspjeli predložiti, a to moramo donijeti prije kraja godine jer su u svibnju izbori. Kako je Most I predvidio, nakon isteka moratorija na ovrhe dopušten je „divlji zapad”, jer su donesene neobvezujuće preporuke da se ovrhe provode u etapama, umjesto da je to propisano zakonom”, rekao je Grmoja.

    Istaknuo je kako Hrvatski sabor do kraja godine, odnosno do 15. prosinca, kada prema rasporedu počinje ustavna stanka, ima svega 17 radnih dana i jasno je da se za to vrijeme ne može sve to riješiti.
    “Za vrijeme ove ozbiljne krize, sabor je na dvotjednoj stanci, a kada počne zasjedati 4. studenog, radit će, ako ne bude izvanredna sjednica, do 15. prosinca nakon čega je do 15. siječnja ustavna stanka”, istaknuo je Grmoja.

    Dr. Ivan Bekavac istaknuo je kako je zdravstvena zaštita zajamčena ustavom i građani na nju imaju pravo, a na Vladi RH je zadatak da osigura dostupnu zdravstvenu zaštitu i da zdravstveni sustav dovede u solventno stanje.

    “To je primjerice učinila i Rumunjska. Nadam se da će I Hrvatska to biti u stanju. Za tako nešto treba politička volja, znanje i poštenje. Prije desetak godina zakonima koji uređuju zdravstveno osiguranje, te posebnim propisima RH odlučila je iz okvira državnog proračuna financijski skrbiti o zdravstvenim potrebama naših sugrađana, pripadnicima ranjivih skupina. Međutim, RH ne ispunjava svoju obvezu prema HZZO-u, te taj teret financiranja zdravstvene zaštite za potrebite solidarno nosimo svi mi građani RH u približnom iznosu od milijardu I pol kuna godišnje zadnjih desetak godina. Kada je prije par mjeseci Vlada vratila dug veledrogerijama od 500 milijuna kuna, uzela je novac iz HZZO-a, namijenjen za zdravstvenu zaštitu građana pripadnika ranjivih skupina. Upravo to je novac koji sada nedostaje HZZO za receptne lijekove veledrogerija. Istovremeno, bolnice gomilaju dugove prema dobavljačima jer HZZO formira cijene usluga koje nemaju nikakve veze s tržišnim cijenama i zato je HZZO milijardu kuna u plusu, a bolnice su prezadužene. U konačnici, Hrvati daju više novca za lijekove nego stanovnici Danske i to je odgovornost Vlade i ministarstva jer ne uspijevaju održati zdravstveni sustav solventnim, nego drže glavu u pijesku ili još bolje ruku u džepu naših građana”, rekao je dr. Bekavac.

    Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

    VEZANE VIJESTI

    Josip Ostrogović kritizira rebalans riječkog proračuna zbog smanjenja kapitalnih ulaganja i dodatnih 1,8 milijuna eura za brod Galeb

    Ostrogović o rebalansu riječkog proračuna: „Ovaj rebalans nastavlja pogrešne prioritete i zato ga nismo podržali“

    Nakon što je Gradsko vijeće Grada Rijeke izglasalo prijedlog drugih Izmjena i dopuna Proračuna Grada Rijeke za 2026. godinu i Više…

    HDZ Rijeka odbacuje tvrdnje Marina Miletića i poručuje da službeni podaci pokazuju kontinuirani rast članstva u posljednje tri godine

    Josip Ostrogović: Miletić se ima pravo veseliti rastu članstva svoje stranke, ali nema pravo stvarati pogrešnu sliku o stanju u HDZ-u Rijeka niti politički uspjeh graditi na očito preuveličanim brojkama

    Nakon tvrdnji saborskog zastupnika Mosta Marina Miletića o snažnom rastu članstva te stranke u Rijeci i PGŽ-u, stigla je reakcija Više…

    Jasna poruka poslana je upravo iz Osijeka, najzelenijeg hrvatskog grada koji se vodi zelenim politikama na različitim razinama; pa tako i u prijevozu

    MOST – Nepotreban zakon na štetu građana – kacige za romobiliste

    Danas je MOST u Osijeku održao konferenciju za medije kojom su istaknuli nepotrebnu stavku zakona koja se odnosi na obvezno Više…

    VIŠE IZ KATEGORIJE

    Osječko-baranjska županija nastavlja investicijski ciklus, uz 98.800 zaposlenih, 1.500 novih obrta i projekte vrijedne stotine milijuna eura

    Sjednica Županijske skupštine: Snažan investicijski ciklus od 160 milijuna eura, rekordna zaposlenost i odgovorno rješavanje pitanja otpada

    Gradsko vijeće prihvatilo je izvješće Ivana Radića, koji je izdvojio ulaganja u škole i vrtiće te najavio rekonstrukciju Strossmayerove ulice vrijednu 53 milijuna eura

    Osječko Gradsko vijeće prihvatilo izvješće gradonačelnika Radića. Najavljena isplata božićnica za oko 12 tisuća osječkih umirovljenika

    U utorak, 10. studenoga 2026., 68 zakupnika potpisalo je gotovo 200 ugovora o zakupu ukupno 3.257 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta

    U Čepinu potpisano gotovo 200 ugovora o zakupu 3.257 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta