Na Danu sigurnijeg interneta u Osijeku učenici otvorili važnu raspravu, a stručnjaci upozorili na veliki problem kod djece

Na javnoj tribini “Za tipkovnicom i konzolom – budi pod kontrolom” koju je u Osijeku povodom Dana sigurnijeg interneta 6. veljače organizirao Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, organizacija koja vodi nacionalni Centar za sigurniji internet, okupili su se stručnjaci iz područja dječjih prava, policije, institucija socijalne i zdravstvene skrb, ali i telekomunikacijske industrije.

Konferencijsku dvoranu u Staroj pekari ispunili su stručni suradnici škola i vrtića, ali i socijalni radnici i pedagozi te svi koji rade s djecom i mladima

– Roditeljima i svima koji rade s djecom može biti uistinu izazovno popratiti sve novosti u digitalnom svijetu jer se trendovi stalno mijenjaju, a svakim danom izlazi sve više videoigara. S obzirom na to da su videoigre djeci zanimljiviji nego odraslima i to u tolikoj mjeri da su nekad spremna zanemariti druženje s bližnjima, bavljenje sportom i ostale bitne aktivnosti, korisno je pokušati sagledati i stvari iz njihove perspektive – otvorila je događaj socijalna radnica Ana Veočić iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

– Bilo bi korisno kroz, kao što radi Centar za sigurniji internet, kroz edukacije locirati probleme u tom okruženju i djelovati preventivno na situacije u kojima se djeca mogu naći kroz opismenjavanje djece o mogućim problemima. Treba kod njih osvijestiti da se mogu javiti odraslim osobama i tražiti pomoć u trenucima kada osjete da im treba. Naravno, treba educirati i roditelje. Svjesni smo da djeca možda više znaju o korištenju društvenih mreža te da roditelji možda nisu dovoljno informatički pismeni, ali to ne isključuje njihovu odgovornost da kroz razgovor s djecom adresiraju odgovorno korištenje interneta – nadovezala se Marijana Šego, savjetnica u Uredu pravobraniteljice za djecu.

– Dan sigurnijeg interneta predstavlja iznimno važan datum za nas. Naime, kao pružatelj informatičkih i komunikacijskih usluga veliku pozornost usmjeravamo na odgovorno korištenje tehnologije. U skladu s time, #BoljiOnline platformom kontinuirano organiziramo te potičemo projekte educiranja javnosti o rizicima s kojima se mogu suočiti surfajući internetom i igrajući video igre. Našu misiju iznimno je ojačala višegodišnja uspješna suradnja s Centrom za sigurniji internet, koja je rezultirala brojnim društveno odgovornim projektima u sklopu kojih smo građanima pružili konkretne smjernice za uspješno suočavanje s navedenim rizicima“, izjavila je Iva Ančić, rukovoditeljica brenda, marketinških komunikacija i digitalnog poslovanja A1 Hrvatska.

Poseban je dio programa pripao i mladim učenicima iz I. gimnazije koji su iznijeli svoje argumente u debati na temu o igranju videoigara.

– Iako prevladava stav da je mojoj generaciji izuzetno bitan internet, što uopće ne poričem, meni osobno nije problem provesti dan bez interneta jer imam puno aktivnosti kojima se bavim i ne uključuju korištenje tehnologije – izjavila je Iris, učenica I. gimnazije odgovorivši na pitanje iz publike kojih nije nedostajalo. Nakon rasprave koju su otvorili, došli su i do zajedničkog zaključka.

– Potrebno je razviti balans za svaku aktivnost pa tako i za igranje videoigara – istaknuli su učenici na kraju.

Panel rasprave izazvale niz pitanja

U panel raspravi “Što znači biti pod kontrolom?” koja je uslijedila, a posebno se dotaknula teme prekomjernog igranja videoigara sudjelovale su savjetnica pravobraniteljice za djecu Marijana Šego, rukovoditeljica brenda, marketinških komunikacija i digitalnog poslovanja A1 Hrvatska Iva Ančić, radijska voditeljica Ana Mitar Šimić i predstavnica mladih Centra za sigurniji internet Lejla Jareb.

– Roditeljska odgovornost trebala bi biti primarna u ograničavanju korištenja interneta kod djece. Odnosno, to bi se trebalo odviti u dogovoru s djetetom i to ne kroz zabranu – kazala je Šego.

– Prekomjerno igranje je realna problematika. Iako postoji, moram reći da je cilj da postoji balans u svemu, kao što tvrde i sudionici debate. Trebamo pripaziti i na vrstu videoigara koje igramo – istaknula je predstavnica mladih iz Centra za sigurniji internet, učenica Lejla Jareb.

Kada se radi o e-sportu i koja je razlika između profesionalnih igrača te onih rekreativnih, svoj osvrt dala je i voditeljica e-sport turnira te radijska voditeljica Ana Mitar Šimić.

– Prekomjerno igranje se može dogoditi rekreativnim igračima koji nisu dio profesionalnog svijeta e-sporta. Kod profesionalnih igrača je doista jako uređen način funkcioniranja pred ekranom zbog toga što su tu uključeni njihovi menadžeri, sponzori i drugi – pojasnila je Mitar Šimić, a veliki naglasak za kraj rasprave stavio se na edukaciju roditelja, na što su ukazali kao potrebu i sudionici u publici.

Depersonalizacija kod djece

Događaj je zaokružila rasprava “Sustav skrbi za djecu, sigurnost i videoigre – koja je poveznica?” u kojoj je naglasak bio na pristupu stručnjaka intervenciji, ali i prevenciji nepoželjnih ishoda. U njoj su sudjelovali predstavnik policije Ivan Pakšić, Ivana Čović iz Centra za pružanje usluga u zajednici Osijek i liječnica Marija Kribl iz Centra za zdravstvenu zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje.

– Niti jedan digitalni medij, pritom mislim ekran, tipkovnica, skrolanje… ne može vam dati ono što vam mogu dati pisanje olovkom i čitanje knjiga. Tu se radi o neuralnim krugovima koji se posebno aktiviraju u tim aktivnostima i to je apsolutno zanemareno kada se radi o prekomjernom korištenju tehnologije – objasnila je Kribl.

– Kad postoji potreba da se nad djetetom uvede kontrola, to je već znak da je došlo do problema. Puno se više treba raditi na prevenciji – komentirala je odgajateljica Ivana Čović iz Centra za pružanje usluga u zajednici Osijek dodajući kako se češće uviđa problem depersonalizacije kod djece, kako ne osjećaju sam sebe, ali da uviđa i kako teško razvijaju imaginaciju – sposobnost zamišljanja.

– Kako ćemo razviti kritičko mišljenje kad danas imate djecu koju pitate “koja ti je najdraža priča”, a on ne zna što su bajke – zapitala se u raspravi u kojoj se na kraju pitalo stručnjake kako jedinstveno pristupiti prevenciji.

– Nema jedinstvenog pristupa u prevenciji, on mora biti multisektoralan. Potrebno je prigrliti tehnologiju i znati ju koristiti, jer od zabrana nema ništa. Odgovoran, samokritičan pristup. Treba mlade i roditelje naučiti što je dobro korištenje, a što neprimjereno. U teoriji funkcionira, ali smo svjesni da u praksi to nije tako. Zaokret u pristupu je potreban, treba biti ciljan, pogotovo kad se radi o edukaciji – istaknuo je za kraj rasprave Ivan Pakšić iz Policijske uprave Osječko-baranjske, Sektora za javni red i sigurnost.

Podsjećamo, cilj Dana sigurnijeg interneta je promicanje sigurnije i odgovornije upotrebe digitalnih tehnologija među djecom i mladima. Naglasak je na podršci stručnjacima koji rade s djecom te stvaranju platforme za dijalog i razmjenu iskustava. Ovogodišnji Dan sigurnijeg interneta podržao je A1 Hrvatska.

Centar za sigurniji internet Hrvatska djeluje od 2015. kao program Centra za nestalu i zlostavljanu djecu. U sklopu istog pruža besplatnu i anonimnu telefonsku liniju 0800 606 606 (dostupnu svakog radnog dana u terminu 08:00-16:00 sati), Hotline obrazac za prijavu neprimjerenih sadržaja online, i Centar za podršku i informiranje koji ima primarnu ulogu u senzibiliziranju i informiranju javnosti o mogućnostima zlouporabe suvremenih tehnologija kao i o načinima zaštite na internetu. Obilježavanje Dana sigurnijeg interneta samo je jedna od aktivnosti kojoj se Centar posvećuje i kroz nju promiče misiju sigurnijeg interneta za djecu i mlade.