[NAJAVA] popularno-znanstveni Otvoreni četvrtak na FFOS-u

U četvrtak, 29. veljače 2024., održat će se šesto popularno-znanstveno događanje u sklopu 12. ciklusa Otvorenog četvrtka kao dijela projekta popularizacije znanosti FUZ&JA Filozofskog fakulteta u Osijeku, naslovljeno Vječno vraćanje jednakog – Nietzscheova najznanstvenija ili najreligioznija misao?, koje će održati izv. prof. dr. sc. Boris Bosančić.

Predavanje će se održati u učionici 54 na Filozofskom fakultetu u Osijeku (Lorenza Jägera 9) s početkom u 18 sati te je otvoreno za javnost. Predavanje će se prenositi i preko YouTube-kanala Otvorenog četvrtka, pri čemu će biti omogućeno sudjelovanje u raspravi putem chata.

O PREDAVANJU:

Nietzscheova misao o „vječnom vraćanju“ ili „vječnom povratku jednakog“ jedna je od njegovih najintrigantnijih i najzagonetnijih misli. Možemo li tu „najznanstveniju od svih hipoteza“, kako ju je sam opisao, razmatrati u znanstvenom duhu, unatoč njezinoj racionalnoj neshvatljivosti, te uzeti u obzir njezine religijske implikacije, usprkos njezinoj egzistencijalnoj neizdrživosti i autorovoj proklamaciji smrti Boga? To su samo neka od pitanja koja će biti postavljana u ovom predavanju. Predstavljajući tu ideju kao „misao svih misli“, Nietzsche provocira duboko promišljanje o cikličnosti postojanja i njegovoj suštinskoj vrijednosti. U uvodu predavanja bit će pružen osvrt na Nietzscheov životni put i evoluciju njegovih ideja (kroz ranu, srednju i kasnu mislilačku fazu), koji pruža temelj za razumijevanje geneze ideje „vječnog vraćanja jednakog“, a koja se kristalizira tijekom njegove srednje mislilačke faze. Središnji dio izlaganja bit će posvećen dubokom jazu između racionalne neshvatljivosti i egzistencijalne neizdrživosti koji koncept „vječnog vraćanja jednakog“ za sobom povlači i Nietzscheovih pokušaja da toj misli pruži znanstveno i religijsko-teološko utemeljenje. Zaključni dio izlaganja bavit će se odnosom između koncepta „vječnog vraćanja jednakog“” i Nietzscheove ideje „volje za moći“ koja dominira njegovom kasnom mislilačkom fazom. Sučeljavanjem tih dviju temeljnih, nesvodivih misli ilustrira se kompleksnost Nietzscheove filozofije te upućuje na unutarnji sukob koji je, pored drugih čimbenika, doveo do Nietzscheova intelektualnog i psihičkog sloma, pružajući uvid u dinamičan i često kontradiktoran svijet njegova mišljenja.

O PREDAVAČU:

Boris Bosančić strojarski je inženjer i doktor informacijskih znanosti koji se prepoznaje prema svojim multidisciplinarnim interesima, a posebice onima usmjerenima na filozofiju i književnost. Diplomirao je na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu 1996. i jedno vrijeme radio kao inženjer održavanja u tvornici „Đuro Đaković“. U Gradskoj knjižnici Slavonski Brod zapošljava se 2001. te iste godine upisuje izvanredni studij Bibliotekarstva na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu koji dovršava 2003. Magistrirao je također na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2009., a doktorirao na Sveučilištu u Zadru 2011. Od 2005. radi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku, gdje trenutno zauzima poziciju izvanrednog profesora. Književni roman U zemlji Plavog noja objavio je 2015. u izdanju Naklade Breza, filozofsku knjigu (Post)ničeancije: nesuvremena razmatranja jednog ničeanca, posvećenu njemačkom filozofu Friedrichu Nietzscheu, 2021. u izdanju TIM Pressa te znanstvenu knjigu Informacija u teoriji 2023. u izdanju Naklade Ljevak.