Obilježava se 30 godina od posljednje izložbe grupe Močvara
U okviru dvodnevnog događanja, koje obuhvaća izložbe, izlaganja, video projekcije i performans, na više lokacija u Osijeku i Belom Manastiru, bit će predstavljeno djelovanje članova grupe
Projektom „Močvara 1990-2020“ na nekoliko se lokacija u Osijeku i Belom Manastiru u petak i subotu, 6. i 7. studenoga, obilježava 30 godina od posljednje izložbe grupe Močvara, održane u Galeriji Centar Mladih osječkog STUC-a.
Autor i inicijator projekta Močvara 1990-2020, umjetnik Zoran Pavelić jedan je od članova umjetničke grupe Močvara. U okviru dvodnevnog događanja, koje obuhvaća izložbe, izlaganja, video projekcije i performans, na više lokacija u Osijeku i Belom Manastiru, bit će predstavljeno djelovanje članova grupe uz recentne umjetničke radove.
PROGRAM:
- 6. studenoga u 19 sati, Kulturni centar Osijek – izlaganje
Suzana Marjanić: Melankolija baranjske ‘Močvare’ – presjek o ‘Močvari’ kroz autoričine knjige ‘’Kronotop hrvatskog performansa’’(2014) i ‘’Topoi umjetnosti performansa’’(2017) - 6. studenoga u 20 sati, Eurodom Osijek – otvorenje izložbe Projekt Močvara 1990-2020
Goran Rem – Uvod u Močvaru
Izložba obuhvaća umjetničke radove i dokumentaciju: Nije daleko pustinja, serija radova, Xeroxi 1988-1989, Zdenka Kner; Močvara STUC CM 1990 Osijek, fotografije, snimio Dario Hećimović; Plakat STUC Studeni 1990; Katalog – plakat, Izložba grupe Močvara, STUC 1990; Plakati 1989-2019-2020, Močvara; Tko sve diše na ulici osim mrtvih, akril 1987; Ružica Zajec, serija fotografija 2008-2020; Radovi po sjećanju, Z.P., Mirjane Risojević; Baranja bus, video, 2009, Kata Mijatović; Močvara u Močvari 1991-2001, video, Zoran Pavelić. - 7. studenoga 2020. program se pod nazivom “Centar periferije” nastavlja u Belom Manastiru, u suradnji s Centrom za kulturu Grada Belog Manastira i Etnološkim centrom baranjske baštine.
Bit će predstavljeni umjetnički radovi Aleksandra Čalovića, Kornelije Gere, Zdenke Kner, Ružice Zajec, te video projekcije “Baranja bus” Kate Mijatović i “Močvara u Močvari 1991-2001” Zorana Pavelića. Ana-Marija Koljanin održat će izlaganje „Od Močvare do Baranjske umjetničke kolonije“ – presjek aktivnosti članova grupe Močvara nakon 1990-ih u Baranji – kontinuitet ideja Močvare i širenja prostora suvremenih umjetničkih praksi kroz djelovanje u okviru Baranjske umjetničke kolonije (2004. – 2010.). U tvornici šećera, Šećerani, Zoran Pavelić će izvesti audio izvedbu i performans Centar periferije, Uvod u Močvaru, preinaku prve izvedbe performansa izvedenog na izložbi Močvara STUC 1990. u Osijeku. Centar Periferije-Branjin Vrh, Društveni dom Branjin Vrh, Zdenka Kner, Marina Kner i Zoran Pavelić.
“Močvara” je naziv neformalne umjetničke grupe koja je djelovala u Baranji od 1988. do 1991. godine i u tom kratkom razdoblju bila jedinim nositeljem inovativnih umjetničkih kretanja u regiji. Inicijativa za okupljanjem i zajedničkim djelovanjem mladih autora potekla je od Zorana Pavelića, a članovi neformalne grupe bili su: Kata Mijatović, Marina Kner, Zdenka Kner, Ružica Zajec, Aleksandar Čalović i Kornelija Gere.
Grupu je okupljala zajednička težnja za stvaranjem prostora djelovanja i prezentacije svog rada, te prvenstveno težnja za kreiranjem prostora komunikacije i razmjene ideja, dok im je u shvaćanju umjetnosti bio zajednički odmak od konzervativnog i tradicionalnog (“…’Močvara’ je bila naš odgovor kako bismo se povezali sa sličnim zbivanjima u drugim gradovima iz želje da nekako preživimo u tome prostoru”, Z. Pavelić).
“Močvara” nije imala određeno središte okupljanja, već je u duhu otvorenog i nedogmatskog stava mijenjala mjesta susretanja u Baranji.
Jedna su od važnijih javnih predstavljanja grupe bila 1990. godine u Prostoru “P+8” u Belom Manastiru, zatim u Knjižari “Nova” u Osijeku, te u Galeriji CM Studentskog centra (STUC) u Osijeku.
Radovi grupe promovirali su, osim rada u tradicionalnim medijima, postupke i medije novije umjetničke prakse. Zoran Pavelić je, primjerice, u sklopu izložbe u Galeriji CM izveo performans “Uvod u Močvaru”, dok je Zdenka Kner izlagala radove u xeroxu, itd.
Simptomatično je da je grupa u svojim javnim istupima usmjerena prema osječkoj kulturnoj sceni, koju u tome razdoblju karakterizira razvijena urbana i ‘alternativna’ scena, kao što je i model djelovanja grupe karakterističan za urbanu (sub)kulturu. Prekid djelovanja grupe povezan je s početkom ratnih zbivanja u Hrvatskoj, te odlaskom članova iz okupirane Baranje.
Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?