Objavljeno prvo službeno istraživanje o bacanju hrane u EU
Eurostat je objavio prvo službeno istraživanje o bacanju hrane u Europskoj uniji koje je napravljeno po zajedničkoj metodi u svim državama članicama...
Eurostat je objavio prvo službeno istraživanje o bacanju hrane u Europskoj uniji koje je napravljeno po zajedničkoj metodi u svim državama članicama, prema istraživanju u 2020. godini u EU je bačeno 57 milijuna tona hrane, dok brojka za Hrvatsku iznosi 286.379 tona.
EU i države članice su do sada raspolagale neslužbenim procjenama i podacima dobivenim različitim metodama, stoga ovi rezultati predstavljaju osnovu na temelju koje će se donositi odluke i propisi u cilju smanjenja bacanja hrane.
Istraživanje je komentirala i Biljana Borzan: “Brojke su ogromne, ispada da 10 posto sve hrane koja dođe na europsko tržište završi na otpadu, i to u situaciji kada je hrana radi inflacije i rata u Ukrajini sve skuplja. Pozitivno je što sada imamo službenu polazišnu točku za smanjenje količina bačene hrane. Države EU su se obvezale do 2030. prepoloviti te količine, znači da je cilj za Hrvatsku do tog datuma imati manje od 143 tisuće tona bačene hrane godišnje.”
Također se pokazalo kako na europskoj razini 55% hrane u kućanstvima se baci, 18% je u fazi prerade, 11% u fazi primarne proizvodnje, 9% u ugostiteljstvu i 7% u prodaji i distribuciji.
Ako se pogledaju podaci koliko kilograma se baci po glavi stanovnika, na razini EU to je 127 kg, dok je za Hrvatsku ta brojka 71 kg. Prema istim kriterijima Hrvatska je druga najbolja po tom kriteriju, odmah iza Slovenije (68kg). Najviše hrane po glavi stanovnika se baci na Cipru (397 kg), Danskoj (221 kg) i Grčkoj (191kg).
„Dok god ima gladnih ljudi, a skladišta socijalnih samoposluga i pučkih kuhinja nisu puna, svaki kilogram bačene hrane je previše. Osim toga, za njenu proizvodnju su potrošeni resursi – rad, gorivo, voda, zemlja, koji su ograničeni i vrijedni. To je nešto što je generaciji naših djedova i baka bilo nezamislivo. Potrebno je poduzeti sustavne mjere da se situacija poboljša, na primjer olakšati doniranje pokretanjem banke hrane, educirati građane o vrijednosti hrane te učiniti rokove trajanja hrane razumljivijima za građane. “ smatra Borzan.
Cijelo istraživanje možete naći na poveznici!
Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?