GOSPODARSTVO

Od nule do 80 zaposlenika: Kako su braća izgradila jedan od najbržih sustava u Hrvatskoj

Agresivno reinvestiranje dobiti, jasna struktura i fleksibilan model poslovanja s partnerima omogućili su brz i stabilan razvoj

    Objavljeno 27.07.2026
    Matija Ivanković

    Priča o uspjehu braće Perko započela je vrlo skromno, ali s jasnom ambicijom. Saša Perko i Dean Perko, danas suvlasnici i direktori grupacije tvrtki DOMinvest, svoj su put gradili doslovno od temelja. Počeli su s nula djelatnika. Najprije su otvorili projektni ured, a nakon šest mjeseci Saša i Dean odlučili su osnovati građevinsku firmu DOMinvest. Dean je prvih nekoliko mjeseci proveo na samom gradilištu, učeći posao na licu mjesta. Danas je situacija bitno drugačija – grupa zapošljava oko 80 ljudi, s planom da do kraja godine taj broj naraste na 90. DOMinvest grupa danas pod svojim okriljem uspješno objedinjuje DOMinvest (gradnja), DOMinvest development (nekretnine i investicije), DI plan (projektiranje) te DI trade materijale (distribucija materijala). S projiciranim prihodima od 20 do 25 milijuna eura za 2026. godinu, ova grupacija potvrđuje status jednog od najdinamičnijih i najbrže rastućih poslovnih sustava u državi.

    Rad u „šestoj brzini“ i arhitektura uspjeha

    Mnogi se pitaju je li ovaj impresivan rast rezultat jednog sretnog trenutka ili su se kockice godinama slagale. Saša objašnjava kako je ovo isključivo rezultat kontinuiranog rada, i to ne u prvoj ili drugoj brzini, već u šestoj. Ističe kako je riječ o vrlo promišljenom i pametnom ulaganju, iako priznaje da je bilo i grešaka te loših poteza. Izuzetno su pažljivo birali gdje ulažu novac, znajući da će ulaganje u edukaciju, ljude i radne procese kad-tad donijeti rezultate. Sada, kada su se sve kockice posložile, ti rezultati postaju kristalno jasni.

    Kada je riječ o tajni rasta, Saša tvrdi da ona zapravo ne postoji. Ključ vidi u jasnoj viziji, želji za svakodnevnim, pa i najmanjim napretkom, te u neprestanom učenju i radu. Iako se često misli da poduzetnici rade dok drugi spavaju, Saša pojašnjava svoju rutinu: „Nije baš 16 sati dnevno, ali u mom slučaju to je u prosjeku 11 do 12 sati rada svaki dan, šest dana u tjednu. Naravno, sve su ovo prekovremeni i neplaćeni sati“.

    Čest problem brzorastućih tvrtki je opasnost da se sustav uruši iznutra pri naglom povećanju broja zaposlenih. Dean napominje kako njihov prijelaz nije bio instantan, već se gradio punih osam godina. Unatoč velikim prihodima i veličini projekata, njihova je strategija specifična: “Uz količinu projekata koje imamo mogli bismo zapošljavati 250 do 300 ljudi, ali većinu poslova radimo s podizvođačima i vanjskim suradnicima. To nam omogućuje maksimalnu fleksibilnost i sposobnost da brže rastemo.”

    Strategija rizika: Zašto je „overkill“ bio ključan

    U svakodnevnom radu, Dean je vrlo rigorozan oko upravljanja vremenom. Izbacuje sve što nema izravan utjecaj na krajnji rezultat – prije svega nepotrebne sastanke bez konkretnih odluka, aktivnosti koje onemogućuju skaliranje, te ga nervira stalno “gašenje požara” koje se događa kada sustav nije dobro postavljen. S druge strane, Saša do maksimuma forsira tri stvari: rad na sustavima jer oni jedini multipliciraju rezultat, ulaganje u kvalitetne ljude koji vjeruju u njihovu viziju te fokus na ključne odluke o tome kamo uložiti vrijeme, kapital i energiju.

    Kada se analiziraju ključne odluke koje su ih lansirale u vrh, Saša izdvaja dvije koje su drugima djelovale previše rizično. Prva je agresivno reinvestiranje dobiti. Od samog početka donijeli su odluku da ne “vade” novac iz firme, već ga u sto postotnom iznosu vraćaju u razvoj ljudi, procesa i znanja. “To je išlo toliko daleko da i danas privatno živim vrlo racionalno i na vlastitom tekućem računu držim tek ono najnužnije, jer smatram da kapital u ovoj fazi ima puno veću vrijednost unutar firme nego izvan nje,” kaže Saša, dodajući da su mu mnogi savjetovali da ipak stavi nešto sa strane za sigurnost. Druga odluka bila je rana reorganizacija i nešto ambicioznije postavljena upravljačka struktura. Procese i odgovornosti definirali su vrlo rano, gotovo kao ozbiljna korporacija, iako su tada još bili relativno mala firma, što im je kasnije omogućilo rast bez raspada sustava.

    Privlačenje vrhunskih stručnjaka također je bio izazov. Dean smatra da ljude ne treba uvjeravati, jer oni sami prepoznaju energiju, strast i fokus. “Otvoreno komuniciramo viziju koja se realno događa, a ne samo priča. Ne glumimo savršenstvo, griješimo i to otvoreno kažemo, ali sve radimo u interesu firme. Vrhunski ljudi to prepoznaju i to im je važnije od klasične sigurnosti,” objašnjava Dean.

    Mit o bogatstvu i filozofija neprestanog rasta

    Postoji i mit o bogatstvu vlasnika koji Saša rado pojašnjava. Ljudi vide grafikon rasta i misle da plivaju u novcu, ali realnost je drukčija. “To je tipična zabluda. Nisam fokusiran na izvlačenje dobiti, već na osiguravanje stabilnosti i normalnih uvjeta za život. Živim prilično jednostavan i prizeman život, a sve što zaradimo ostaje u poslu – u opremi, materijalima i radnom kapitalu za sve veće projekte. Dio naravno ode i na poreze i PDV.”

    Mnogi ovaj uspon vide kao “uspjeh preko noći”, ali dečki naglašavaju da su to godine rada. Iako priznaju da je bilo slobodnih vikenda i ljetnih odmora za punjenje baterija, ključ je u konzistentnosti i prioritetima. Uspjeh nije jedan veliki potez, već stotine malih, ispravnih odluka koje se godinama slažu u istom smjeru. Saša i Dean dodaju kako se ne osjećaju manje važnima iako su zadnji u lancu isplate: “Kad radite dobro, rezultati dolaze sami. Naša je odluka da sve reinvestiramo, pa je sav novac u radnom kapitalu.”

    Na samom kraju, braća su sigurna u svoj put. Da sutra sve stane i nestane, Saša i Dean kažu da bi apsolutno imali snage ponoviti sve ispočetka jer obožavaju poduzetništvo. Zaključuju kako bi ovaj put vjerojatno bio i brži jer se najefikasnije uči na vlastitim greškama, vodeći se izrekom svog prvog trenera: “Fail fast, fail forward.” Za sada, to čine vrlo uspješno.

    FOTO: Dejan Tatomir

    Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

    VEZANE VIJESTI

    Novi poticaji od 20 milijuna eura, razvoj infrastrukture i promjena navika ključni su za širu prihvaćenost e-mobilnosti u Hrvatskoj

    Od poticaja do punionica: što je potrebno da električna vozila postanu prvi izbor?

    Novi krug poticaja za kupnju energetski učinkovitih vozila za građane, vrijedan 20 milijuna eura, najavljen je na završnoj konferenciji projekta Više…

    Dok dio ulagača čeka ‘savršeni’ trenutak, središnje banke već kupuju i javno govore o cijeni zlata od 5,000 do 6,000 dolara po unci

    Središnje banke vide zlato na 6.000 dolara – je li ovo zadnja prilika za kupnju na “popustu”?

    Isplati li se ulagati u zlato sada? Odgovor svjetskih središnjih banaka, institucija koje raspolažu s preko deset bilijuna dolara imovine Više…

    Zgrade projektirane za prošlo stoljeće teško podnose ekstremne vremenske uvjete

    Stručnjak upozorava: Naše zgrade su građene za prošlo stoljeće, evo zašto će prve stradati u idućoj oluji!

    Klimatske promjene više nisu teorijska prijetnja daleke budućnosti, već realnost koja svakog ljeta iznova pogađa Hrvatsku. Sve češći i intenzivniji Više…

    VIŠE IZ KATEGORIJE

    Do 50% sufinanciranja za građane, a do 70% za kućanstva u riziku od energetskog siromaštva, uz potpore do gotovo 25.000 eura

    Fond objavio javni poziv vrijedan 38 milijuna eura: uz solarne elektrane i dizalice topline potiče se i ugradnja kućnih baterija

    Prevaranti koriste umjetnu inteligenciju za automatizaciju i personalizaciju napada, no tvrtke sve uspješnije odgovaraju primjenom naprednih sigurnosnih rješenja

    Infobipovo istraživanje pokazuje da tvrtke povećavaju primjenu AI rješenja za zaštitu od porasta automatiziranih prijevara

    U Osijeku osnovana HRSM organizacija koja povezuje proizvođače, industriju i trgovinu s ciljem jačanja domaće proizvodnje svinjskog mesa

    Osnovana Hrvatska sektorska organizacija za svinjsko meso – povijesni iskorak za oporavak domaćeg svinjogojstva