Od poticaja do punionica: što je potrebno da električna vozila postanu prvi izbor?

Novi krug poticaja za kupnju energetski učinkovitih vozila za građane, vrijedan 20 milijuna eura, najavljen je na završnoj konferenciji projekta „Vozimo EKOnomično“, koju je u zagrebačkom hotelu Hilton Garden Inn organizirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Kako električna vozila učiniti prvim izborom građana, jesu li dosadašnji poticaji ispunili očekivanja te što danas oblikuje stavove prema e-mobilnosti bile su glavne teme konferencije koja je okupila predstavnike Vlade, Europske komisije, gospodarstva i stručnjake iz područja prometa, zaštite okoliša i psihologije potrošača.

Sudionicima su se uvodno obratili državna tajnica Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije Tanja Radić Lakoš, glavni savjetnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Ivica Rovis te direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen.

Balen je istaknuo da je razvoj električne mobilnosti jedan od ključnih stupova zelene tranzicije te podsjetio kako je Fond posljednjih godina iz nacionalnih sredstava uložio oko 63 milijuna eura u nabavu više od 11.000 energetski učinkovitih vozila.

„Prošle je godine tvrtkama i obrtnicima kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti bilo dostupno više od 21 milijun eura, a odobreno je sufinanciranje za oko 2.500 vozila. Ove smo godine osigurali dodatnih 20 milijuna eura kojima nastavljamo sufinancirati nabavu energetski učinkovitih vozila za građane. Želimo da održiva rješenja postanu standard, a ne iznimka“, poručio je Balen.

Državna tajnica Radić Lakoš naglasila je da ciljane potpore ne povećavaju samo broj električnih vozila na hrvatskim cestama, nego potiču i razvoj tržišta te infrastrukture za punjenje. Podsjetila je da je trenutačno otvoren poziv vrijedan 45 milijuna eura za nabavu vozila s nultim emisijama za taksi prijevoznike i korisnike lakih dostavnih vozila, dok je u pripremi i novi financijski instrument putem HBOR-a vrijedan dodatnih 45 milijuna eura. Najavila je i ulaganja od gotovo 974 milijuna eura u održivu mobilnost kroz budući Socijalni plan za klimatsku politiku.

Glavni savjetnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Ivica Rovis istaknuo je da su dekarbonizacija prometa i e-mobilnost među strateškim prioritetima Vlade te da će država nastaviti ulagati u prometnu infrastrukturu i stvarati uvjete za širu primjenu vozila na alternativni pogon.

Kroz dva stručna panela raspravljalo se o učincima dosadašnjih poticaja, razvoju tržišta električnih vozila, infrastrukturi za punjenje i iskustvima korisnika.

Da odluka o kupnji električnog vozila ne ovisi samo o cijeni, istaknula je bihevioralna psihologinja dr. sc. Andrijana Mušura Gabor. Govorila je o psihološkim čimbenicima koji utječu na prihvaćanje e-mobilnosti, a kao veliku hrvatsku prednost izdvojila je činjenicu da čak 76 posto građana živi u obiteljskim kućama, što znatno olakšava punjenje električnih vozila.

O navikama vozača i percepciji električnih automobila govorio je i automobilski novinar Juraj Šebalj. U razgovoru pod nazivom „Benzin vs. baterija“ osvrnuo se na najčešće mitove i predrasude koje još prate električnu mobilnost te podijelio iskustva iz svakodnevnog korištenja električnih vozila.

Sudionici konferencije zaključili su da će daljnji razvoj e-mobilnosti ovisiti o nastavku programa poticaja, daljnjem širenju mreže punionica i suradnji države, gospodarstva i građana kako bi održiva mobilnost postala dostupna što većem broju korisnika.