OSJEČANI

Odgovornost slanja djece u škole je na roditeljima? – Sindikat hrvatskih učitelja se ne slaže s Divjak

Kako objasniti maloj djeci da moraju biti dva metra od prijatelja? Odakle veliki broj učitelja i profesora koji će održavati nastavu manjim grupama?

Objavljeno 27.04.2020
Ivona Amidžić

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak rekla je kako dio nastave na daljinu u Hrvatskoj ide relativno dobro. Što se tiče državne mature dani su okvirni datumi u lipnju, od 8. do 29. lipnja, piše Index.

“Djecu neće nitko tjerati u školu, roditelji će odlučiti o tome. Nastava će za veliku većinu učenika biti online, kao i do sada”, rekla je Divjak.

Dodaje kako se treba razraditi detaljan scenarij i razgovarati s epidemiolozima. Velika većina učenika bit će u nastavi na daljinu do kraja školske godine.

“Kod zaključivanja ocjena dali smo jasnu uputu – uzima se sve što je u školi bilo, u nastavi na daljinu trebaju se dati još dvije ocjene, što možda neće biti moguće iz, primjerice, tjelesnog. Treba osluškivati i u kakvim uvjetima učenici rade. Nije samo ocjena ono što nas zanima, zanima nas i kako se učenik osjeća i kako mu je kod kuće”, rekla je.

S time se ne slaže Sindikat hrvatskih učitelja koji smatra da je takva odluka pogrešna

Između ostaloga ističu nelogičnosti od toga da je dopušteno okupljanje samo deset osoba i u isto vrijeme cijelih razreda u školama, nemoguće je odjednom imati puno više učitelja i profesora čak i ako se razredi podijele na više dijelova, do toga da se ne zna što s visokorizičnim zaposlenicima.

U prilog izjavi da Divjak ne shvaća na koji način je sve dosad funkcioniralo je i njezina izjava o tome da online nastavu ne izvode pravi učitelji i profesori već netko drugi. “Mora da se zaista radi o nekim klonovima učitelja/ica razredne nastave”, komentirali su iz Sindikata hrvatskih učitelja.

Nije se ni razmišljalo kako će se mlađoj djeci objasniti kako moraju biti dva metra udaljeni od prijatelja te kako će to ubuduće na njih djelovati.

Dodamo li svemu ovome činjenicu da je potres u Zagrebu učinio puno štete, da neke škole nisu ni sanirane, da nemaju toplu vodu niti ikakve upute kako odrediti gdje će djeca iz tih škola ići na sastavu, ostaje za vidjeti imaju li ovakve odluke unaprijed išta smisla.

foto: screenshot

Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

VEZANE VIJESTI

Cilj kampanje je promicanje zanimanja policajac/policajka među mladima te informiranje učenika o mogućnostima i prednostima rada u policiji

Kampanja “Postani policajac/policajka” u školama Osječko-baranjske županije

S početkom nove školske 2025./2026. godine policijski službenici za poslove prevencije Policijske uprave osječko-baranjske, uz provedbu svojih lokalnih i nacionalnih Više…

Tehnologija se razvija brže nego ikad, a s njom i mogućnosti, ali i rizici s kojima se naši najmlađi svakodnevno susreću

Djeca u digitalnom svijetu: znanje, suradnja i razumijevanje kao najbolja zaštita

Treći dan CSC – Cyber Security Conference 2025 obilježio je edukativni dio programa u organizaciji Centra za sigurniji internet, posvećen Više…

Ako su simptomi prisutni dulje od dva tjedna i ometaju svakodnevno funkcioniranje (učestali izostanci, panični napadi, stalna nesanica, nagle promjene raspoloženja), dobro je uključiti psihologa

Prvi školski dani – kako prepoznati emocionalni stres kod djece i pomoći im da uđu u rutinu

Početak škole uvijek je velika promjena: novi rasporedi, učitelji, očekivanja i društvo. Većina djece privikne se za nekoliko tjedana, no Više…

VIŠE IZ KATEGORIJE

Cilj kampanje je promicanje zanimanja policajac/policajka među mladima te informiranje učenika o mogućnostima i prednostima rada u policiji

Kampanja “Postani policajac/policajka” u školama Osječko-baranjske županije

Podučili su srednjoškolce kako se mogu neozlijeđeni izvući iz opasnih situacija i obraniti se od napadača

[FOTO] Na satu tjelesnog odgoja srednjoškolci učili samoobranu od pripadnika Jedinice specijalne i interventne policije Osijek

U Hrvatskoj godišnje od slučajnog utapanja umre oko 90 osoba, a utapanje je, nakon prometnih nesreća, drugi vodeći uzrok smrti kod djece u Hrvatskoj

Slučajni spasilac – radionica Crvenog križa za studente u sklopu projekta Sigurnost na vodi