OSJEČANI

Osječki sleng i essekerizmi, tipični izrazi koje Osječani koriste i po njima se međusobno prepoznaju

Osječkim govorom, tzv. švabetanjem govore rođeni Osječani i to oni pravi, obično oni koji žive u Donjem gradu, koji za sebe kažu da su Donjograđani te da nisu dođoši – stanovnici koji su zbog raznih migracijskih razloga doselili u Osijek

Objavljeno 12.06.2021
Petar Tauković

Osječani, kao i drugi dijelovi lijepe naše imaju osebujan izričaj u jeziku pa tako i svoj prepoznatljivi sleng kojim dominira riječ “lega” (lega iz Osijeka) ali i mnoge druge. Mnogi naši gosti i posjetitelji iz drugih krajeva hrvatske kada dođu u Osijek budu zbunjeni nekim riječima. 🙂 Na žalost i mlađe generacije sve rjeđe koriste te naše sleng izraze pa ćemo neke od njih ovdje napisati 🙂

Riječi osječkoga slenga tipični su izrazi koje Osječani koriste i po njima se međusobno prepoznaju. Osječkim govorom, tzv. švabetanjem govore rođeni Osječani i to oni pravi, obično oni koji žive u Donjem gradu, koji za sebe kažu da su Donjograđani te da nisu dođoši – stanovnici koji su zbog raznih migracijskih razloga doselili u Osijek. Osječani su, dakako, najprepoznatljiviji po svojim naglascima koji su duži nego što bi uobičajeno trebali biti, odnosno kratki su kod njih malo duži, a dugi su „jako“ dugi. Zbog toga se kaže da Osječani razvlače i govore otegnuto iako su naglasci raspoređeni kako trebaju biti. Osim po dužini izgovorenoga naglaska, Osječani se lako mogu prepoznati i po nekim karakterističnim izrazima kao što su: lega, buraz, butra, bracika. Izraz lega, legicase toliko udomaćio u govoru pa nerijetko služi i kao poštapalica („Bilo je, lega moj, i boljih dana.“). Slično je i s riječju bracika, koji se, doduše, koristi nešto rjeđe, a označava brata ili prijatelja.

Osim tih riječi, u jeziku Osječana i okolice postoje i mnogi “Essekerizmi” odnosno riječi, tuđice koje potječu od drugih naroda a u Osijeku su se udomaćili.

U Osijeku se poslije II. svjetskoga rata puno više švabetalo nego danas. I sama se riječ švabetati postupno gubi, a umjesto nje se pojavila jedna novija –govoriti esekerski. Essekerizmi su  riječi  koje  su  se  koristile  puno  prije  II.  svjetskoga  rata,  uglavnom  su  to  bili  iskrivljeni germanizmi iako u slengu postoje i riječi s turskim ili mađarskim korijenima. Mnogo ljudi zapravo ne razlikuje essekerizme od osječkoga slenga. U novije vrijeme često se spominje izraz legalizmi. To su suvremene riječi koje su izmislili i koje koriste Osječani, tzv. lege, odnosno generacija mladih urbanih Osječana s godištem rođenja od 1950. nadalje.

Jedna  od  najdužih  ulica  u  Osijeku,  Strossmayerova  ulica,  za  Osječane  je „Štrosika“, a srednjoškolsko igralište koje građani svih uzrasta koriste kako bi se rekreirali, a koje se nalazi na križanju  Europske  avenije  i  ulice  kneza  Trpimira,  popularna  je „srednjika“. Gotovo  nitko  za poznato osječko kupalište neće reći „Copacabana“, već „Kopika“, a streljana „Pampas“odavno je preimenovana u „Pampika“.

U jednom od najljepših naselja u Osijeku, na Vijencu Ivana Meštrovića, nekadašnjem VBK (skraćenica koja se i danas koristi), odnosno Vijenac Borisa Kidrića, nalazi se nekoliko stambenih zgrada neobičnih žargonskih imena. Jedna od njih je i „Četverolist“, druga najviša zgrada u gradu (nakon Eurodoma). Pogled s najvišega kata, 18., puca duž cijeloga Osijeka, a čovjeku se čini kao da cijeli grad drži na dlanu. Blizu „Četverolista“ nalaze se poznate stambene zgrade, tzv. „Baterije“.Uz „Četverolist“, jedna od najpoznatijih stambenih zgrada zasigurno je i „Ljepotica“, smještena na križanju Vukovarske ulice i ulice kneza Trpimira.

Brojni posjetitelji kada se zateknu u Osijeku ostanu zbunjeni izrazima koje koriste domaći stanovnici. Pogledajte neke od karakteristično osječkih sleng izraza, a u komentar nadopišite neki od svojih koje znate ako nisu na popisu.

bakutaner – baka
brlja – rakija
buraz, bracika – brat
butra – zgodna cura
čaga – ples
cener – 10 kuna
cvike – naočale
diklić – budala, nesposobnjaković
dumina – fora
Emša – bivši Elektrometalski i školski centar
gimba – gimnazija
ginkoš – ginekolog
jampika – pijan
kinta – novci
komp – računalo
komšo – susjed
kondor – kontrolor GPP-a
kontaj – pazi ovo
laćarno, laćo = izraz za nešto što ti je više od ‘supika’
lega – prijatelj
ludara – ludnica ili luda glava
lujka – luda
Mađa – Mađarska
nogoš – nogomet
picajzla- cjepidlaka
pican – malo dijete
pija – tržnica
pjehe – pješice
škemba – pivski stomak, stomak
slamboš – sladoled
slasta – slastičarna
srednjika – srednješkolsko igralište
stomber – 100 kuna
štrafta/gifta – bježi, odlazi
papež, papak, klopa – fina hrana
Štrosika, Moša, Kopika, Feđika – kolokvijalni izrazi za osječka naselja
supika – super, odlično
trenđa – trenirka
treska – tramvaj
futati – smrditi
zurka – frizura
fanfulja, dronfa – djevojka upitnog morala
rođoš – rođendan
levat – osoba koja je smotana
usnajpati – primjetiti (npr “lega, što sam usnajpo butru”)
pičvajz, marisana, marisol – tuča
valjak – lažov
slimbe – sličice
duplići – duplikati slimbi
sklomba – sklonište koje izrade djeca
bulja – ženska stražnjica
škemba – stomak
gužvara – velika gužva
guta – novac (npr “Upo sam u gutu!”)
čevosi – čevapi
“u duminskim trakama” – možeš si misliti, malo sutra
“ku’iš ono…” – jel razumiješ
“kaka zimkulja!” – velika hladnoća
“E leeega, jee’eš mi sve; kad ja zamračim, kontaš?…” – prijevod je suvišan
“Sisaj!” – makni se od mene
“A jesam se satro!” – jako sam se napio
“Lega, ajmo lapit” – idemo ništa ne raditi
“Jel te vuna?” – jel te strah

Lega moj, kaka zimkulja, jedva sam dočeko tresku ali čim sam ušao odmah mi je bilo supika jer je vrhunska butra bila na kraju treske. Prodajem ja njoj neke dumine kada kondor uđe na slijedećoj stanici i neki levat uhvaćen a ja brže bolje van jer nemam gute za kartu. Gimba bila taman blizu pa sam išao tamo pjehe malo lapit s burazom…

Tu su i dijelovi grada i zgrade, neke stvari

Diklić – budala, nesposobnjaković, levat
treska – tramvaj
Štrosika – Strossmayerova ulica
Lapež (Lap) – Lapljenje kod Free Shop-a oko podne radnim danom i subotom – nikad nedjeljom
Srednjika – srednjoškolsko igralište
Zrinjba – Zrinjevac
Valosš- kafić Valentino i njemu pripadajući popratni sadržaji
Emša – Elektrometalski Školski Centar (nekada prije)
Poljošica – Poljoprivredna Srednja Škola
Žesta – žestoko alkoholno piće
Vinčuga – vino
“Idi pecat” – ne pričaj gluposti, prestani, ne seri – uzrečica vrlo široke primjene u svakodnevnom životu
“Siši” – “Idi pecat”, ali malo bezobraznije, za one koji stvarno pretjeruju
Deci-deci – špricer, gemišt
“Građa” – Građevinski Školski Centar
Vukika – u narodu poznatije kao Drvljanik, zona omeđena Vukovarskom ulicom sa sjevera, Klajnovom sa zapada, željezničkom prugom s juga i istoka
Pija – glavna tržnica
granatirmarš – krumpir tijesto
špajz – smočnica
štijarica – ašov
šarafciger – odvijač
šteker – utičnica
vaservaga – libela
fangla – posuda za malter
štemajzl – dlijeto
šporet – peć

Essekerizmi

omama – baka
šeflefla – grabilica za juhu
nudlvager – valjak za tijesto
šufnudle – njoke
bakpulfer – prašak za pecivo
germtajg – dizano tijesto
kraucvekle – tijesto s kupusom
cukerpiksna – (biti nekome u cukerpiksni) kutija za šećer
štaub šećer – šećer u prahu
kapric – inat, prkos
frajla – gospođica
šmirgl papir – brusni papir
Pišla grincajga – veza zeleni
otata – djed
beštek – pribor za jelo
plac – tržnica
špacirung – šetnja

 

Za članak je između ostalih izvora korišten i sadržaj diplomskog rada Nike Družić

Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

VEZANE VIJESTI

Žargon je to pun legalizama i essekerizama, iskrivljenih germanizama kojima se 'švabetalo' još od 2. svjetskog rata. Gost u nostalgično toploj 150. epizodi je autohtoni Osječanin, Damjan Raknić

Bliski susreti jezične vrste – podcast: Lega, buraz, bracika, kiosk, buda, trafika

Govor Osječana prvo ćete prepoznati po naglascima – kratki su malo duži, a dugi su jaaako dugi. Osim toga, Èsekeri Više…

VIŠE IZ KATEGORIJE

Projektom su razvijena četiri edukativna programa s temama prilagodbe klimatskim promjenama kroz mjere očuvanja zdravih ekosustava u istočnoj Hrvatskoj

Generacija prilagodbe: Mladi istočne Hrvatske na čelu klimatske adaptacije

Predavanje će se održati u učionici 54 na Filozofskom fakultetu u Osijeku (Lorenza Jägera 9) s početkom u 18 sati te je otvoreno za javnost.

Najava predavanja izv. prof. dr. sc. Hrvoja Klasića “Ima li povijesti bez ustaša i partizana”?

Šetnja obiluje zanimljivostima za koje sigurno niste znali te pokojim iznenađenjem (op.a. pandur Mirko u lovu na vesele prolaznike).

Nova storytelling tura osječkom Tvrđom