OTPAD BEZ MIT(OV)A? Geotehnički fakultet održao prvu od tri besplatnih radionica o otpadu  

Što je zajedničko plastičnoj boci, ostacima jabuke i starim baterijama? Upravo oni zauzimaju najveću količinu otpada u našim kućanstvima. Baš zato su poslužili kao primjeri različitih putanja njihove obrade, na prvoj besplatnoj radionici o otpadu, koja se održala na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu.

„Radionicama želimo građanima besplatno podijeliti znanje o otpadu, temi koja posljednjih mjeseci izaziva brojne rasprave i zabrinutost građana, često uz proturječne informacije. Geotehnički fakultet okuplja vodeće stručnjake koji se godinama sustavno bave tom tematikom i, kao takvi, kvalificirani su građanima na jednostavan i neposredan način približiti stručne znanstvene i stručne činjenice.“, poručila je prof. dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić.

U Hrvatskoj je u 2024. godini proizvedeno 486 kilograma komunalnog otpada po stanovniku, oko 57 kilograma otpada od hrane po stanovniku, dok je električnog otpada bilo sakupljeno 10 kilograma po stanovniku. Neki su to od podataka kojima se polaznicima ilustrirao razmjer količina otpada koje proizvodimo.

„Znanje je preduvjet razumijevanja, a posljedično i rješavanja, problema koji utječe na sve nas. Stoga je važno pružiti nedvosmislena i jasna obrazloženja funkcioniranja sustava gospodarenja otpadom. Zbog toga smo i omogućili izravno postavljanje pitanja.“ , istaknula je doc. dr. sc. Ivana Presečki, koja u svom radu poseban naglasak stavlja na povezivanje rezultata stručnih analiza s praktičnim primjerima zaštite okoliša.

Polaznici su mogli doznati i zašto neugodni mirisi nisu nužno primarni problem i alarm za uzbunu.  Sudionicima je objašnjena važnost testa izluživanja, kojim se ispituje mogućnost oslobađanja onečišćujućih tvari iz otpada u dodiru s vodom te procjenjuje njihov potencijalni utjecaj na okoliš.  Prikazani su i hipotetski primjeri dviju analiza istog uzorka koji su dali različite informacije. Primjerice, sadržaj unutar samog otpada ne govori koliko će se te iste tvari zaista i osloboditi u vodu.

„Važno je razumjeti kakvo je podzemlje, kako se onečišćujuće tvari mogu širiti, te kako to možemo utvrditi. Upravo zato zaštita podzemnih voda zahtijeva poznavanje hidrogeoloških uvjeta, odgovarajuća istraživanja i sustavan monitoring. Bez pouzdanih podataka nema ni pouzdanih zaključaka.”, naglasio je prof. dr. sc. Hrvoje Meaški, stručnjak za hidrogeologiju, podzemne vode i monitoring.

Studij Inženjerstva okoliša na Geotehničkom fakultetu povezuje različite struke, s ciljem razvijanja konkretnih rješenja. Upravo to, predavači smatraju jednom od važnijih uloga akademske zajednice – znanjem i stručnošću mijenjati društvo nabolje. 

Dio je ovo ciklusa besplatnih radionica „Otpad bez mit(ova)“. Druga radionica, naziva „Otpad i okoliš u medijima – kako razumjeti i prenijeti stručne informacije“ se održava 27. listopada i namijenjena je medijima, a početak je u 11 sati.  Treća radionica, namijenjena donositeljima odluka „„Otpad, okoliš i donošenje odluka – što trebamo znati“, održat će se 3. studenog, u 11 sati.

Sve radionice uključuju predavanja i praktični dio, u kojem će sudionici moći postaviti pitanja našim predavačima. Traju 90 minuta, od čega je 30 minuta predviđeno za pitanja.

Zainteresirani se mogu putem poveznice.