Otvoreni četvrtak na FFOS-u – Kriza u sustavu visokog obrazovanja

U četvrtak, 12. siječnja 2023., održat će se četvrto popularno-znanstveno događanje u sklopu 11. ciklusa Otvorenog četvrtka kao dijela projekta popularizacije znanosti FUZ&JA Filozofskog fakulteta u Osijeku, naslovljeno Kriza u sustavu visokog obrazovanja. Na tribini će sudjelovati dr. sc. Zvonimir Glavaš (Filozofski fakultet u Zagrebu), Dora Kršul, mag. (Telegram), izv. prof. dr. sc. Boško Pešić (Filozofski fakultet u Osijeku) te dr. sc. Tvrtko Smital (Institut Ruđer Bošković). Tribina će se održati u učionici 54 na Filozofskom fakultetu u Osijeku (Lorenza Jägera 9) s početkom u 18 sati te je otvorena za javnost. Događanje će se prenositi i preko YouTube-kanala Otvorenog četvrtka, pri čemu će biti omogućeno sudjelovanje u raspravi putem chata.

O TRIBINI:
Već popriličan broj godina šira je javnost u Hrvatskoj o sveučilišnim temama naviknula slušati gotovo isključivo kroz prizmu korupcijskih afera i podbačaja na svjetskim rang-listama, s pozitivnim vijestima kao rijetkim iznimkama. Javna je percepcija akademske zajednice uvelike takva da se doživljava bilo kao udaljen i narcisoidno samozaokupljen krug koji malo toga može ponuditi širem društvu ili kao izrazito močvarno tlo što zrcali njegove najgore tendencije. Ipak, nekoliko je velikih promjena u polju znanosti i visokog obrazovanja tijekom prošle godine odjeknulo javnim prostorom s konotacijom svojevrsnih prekretnica. Donesen je novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, dogodila se promjena vodstva Sveučilišta u Zagrebu, kao i znatno pomlađivanje i preustroj Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, a iz resornog ministarstva stižu i najave novih promjena.

Dok čekamo prve rezultate tih promjena, sa sugovornicima će moderatori porazgovarati o uzrocima neslavne slike s početka ovog teksta. Zašto je javna percepcija akademske zajednice takva i je li ona opravdana? Radi li se o pojedinačnim slučajevima ili je čitav sustav nevaljalo postavljen? Na kojim jedionicima sustava najveća odgovornost i što tko može učiniti da popravi stvari? Je li opravdano govoriti o temeljitoj krizi sveučilišta u Hrvatskoj i ima li joj lijeka? Koliko se situacija zapravo razlikuje od one u drugim poljima društva, koliko je društvo svjesno te krize i bi li ga trebala posebno zabrinjavati? Je li poželjan put veća ili manja (ne)zavisnost sveučilišta od politike i tržišta? O svemu tome i brojnim drugim povezanim pitanjima razgovarati će se u četvrtak, 12. siječnja, na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

O SUDIONICIMA TRIBINE:
Zvonimir Glavaš književni je teoretičar i nastavnik Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Preddiplomski i diplomski studij Hrvatskog jezika i književnosti i Povijesti završio je na Filozofskom fakultetu u Osijeku, a Poslijediplomski doktorski studij književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2014. zaposlen je na Katedri za teoriju književnosti zagrebačkog Odsjeka za kroatistiku kao doktorand, a od 2020. i kao poslijedoktorand. Suradnik je na jednom nacionalnom i međunarodnom istraživačkom projektu, autor je dvadesetak znanstvenih radova te podjednakog broja izlaganja na skupovima u zemlji i inozemstvu. Dugogodišnji je predstavnik zaposlenika u suradničkim zvanjima u Fakultetskom vijeću matične ustanove.

Dora Kršul novinarka je portala Telegram.hr na kojemu prati područja obrazovanja, znanosti i politika za mlade. Magistrirala je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i još tijekom studija počinje pisati za portal srednja.hr, specijaliziran za školstvo. Od 2016. prati neuspjeli pokušaj obrazovne reforme u Hrvatskoj te prijeporna zbivanja na hrvatskim sveučilištima, s naglaskom na zagrebačko. Dobitnica je dviju nagrada Hrvatskog novinarskog društva – za istraživačko i internetsko novinarstvo za 2017. godinu – za tekstove o pokušajima rušenja kurikularne reforme. Godine 2019. prelazi u redakciju Telegram.hr. Predsjednica je Zbora istraživačkih novinara Hrvatskog novinarskog društva.

Boško Pešić studirao je filozofiju i sociologiju na Hrvatskim studijima u Zagrebu od 1993. do 1998. Doktorski studij iz filozofije završio je 2010. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranivši tezu o Heideggerovu i Jaspersovu ranijem učenju o egzistenciji. Od 2013. godine radi na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Osijeku, gdje predaje niz predmeta iz teorijske filozofije. Kao vanjski suradnik 2011. godine predavao je na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci, jednako tako od 2015. godine predaje na Odsjeku za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Tuzli te od 2022. godine na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Također je predavač na poslijediplomskom doktorskom studiju Filozofija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Voditelj je Laboratorija za eksperimentalnu estetiku (Estetičkog laboratorija) Filozofskog fakulteta u Osijeku.

Tvrtko Smital diplomirao je inženjersku biologiju (smjer ekologija) 1994. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Potom se zapošljava kao tzv. znanstveni novak u Laboratoriju za molekularnu ekotoksikologiju Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu. Radeći na temama iz područja molekularne ekotoksikologije, magistrirao je 1998., a doktorirao 1999. godine. U više navrata boravi na višemjesečnim istraživačkim usavršavanjima na Sveučilištu u Mainzu te 2003./2004. g. na poslijedoktorskom usavršavanju na Sveučilištu Stanford kao dobitnik stipendije Fulbright Scholar Programa. Od 2005. godine voditelj je Laboratorija za molekularnu ekotoksikologiju na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu, gdje je i danas zaposlen na radnom mjestu znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju te predstojnika Zavoda za istraživanje mora i okoliša. Autor je i suautor 60-ak SCI (Science Citation Index) originalnih znanstvenih radova, 3 poglavlja u knjizi i jednog patenta te preko 1900 citata (Scopus/Web of Science). Održao je 20-ak pozvanih predavanja na uglednim inozemnim institucijama ili na međunarodnim konferencijama te vodio 15 domaćih i međunarodnih istraživačkih projekata. Bio je recenzent za 20-ak inozemnih znanstvenih časopisa iz područja biologije i/ili ekotoksikologije, recenzent projekata za nacionalne znanstvene fondacije iz Njemačke, Portugala, USA-a, UK-a, Češke i Hrvatske. Predavač je na poslijediplomskim studijima na sveučilištima u Zagrebu i Osijeku. Mentor je niza diplomskih i 10 doktorskih radova na hrvatskim sveučilištima te suvoditelj niza doktorskih/poslijedoktorskih studenata iz inozemstva (Norveška, Italija, Srbija, Njemačka, Portugal, Švicarska). U više navrata bio je član Velikog i Malog vijeća te je trenutno predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.