POLITIKA

Po planu EK Hrvatska će dobiti deset milijardi eura pomoći

"Sedmogodišnji proračun, koji će biti veći i izdašniji u odnosu na prijedlog iz veljače, zemljama članicama omogućit će da osiguraju što brži gospodarski oporavak"

    Objavljeno 22.06.2020
    Ivona Amidžić

    Prijedlog Europske komisije za pomoć u oporavku od pandemije, po kojem će Hrvatska dobiti deset milijardi eura pomoći, pogodio je pravu mjeru bespovratnih sredstava i zajmova, ocijenio je premijer Andrej Plenković nakon samita Europskog vijeća.

    Europski plan za oporavak od pandemije vrijedan je 750 milijardi eura.

    Prijedlog EK “pogodio je pravu mjeru između bespovratnih sredstva i zajmova te će uz sedmogodišnji proračun, koji će biti veći i izdašniji u odnosu na prijedlog iz veljače, zemljama članicama omogućiti da osiguraju što brži gospodarski oporavak”, ocijenio je hrvatski premijer na konferenciji za medije u Zagrebu nakon virtualnog samita EU-a.

    Hrvatskoj je namijenjeno više od deset milijardi eura u četiri godine. Tri četvrtine bespovratno, a četvrtina kroz povoljne zajmove.

    “Za Hrvatsku tih deset milijardi eura iz plana gospodarskog oporavka, plus po procjenama više od 11,5 milijardi eura iz VFO-a, znače sigurnosnu mrežu kako da se brzo vratimo na onaj zdravi gospodarski rast koji smo imali prije covida-19”, rekao je Plenkovi.ć

    Uvjeren je da će “tako izdašna sredstva”, koja dostižu jednogodišnji proračun Republike Hrvatske, biti dostatna poluga za “brzi gospodarski rast Hrvatske i povratak na vrijeme od prije otprilike tri i pol mjeseca”.

    “S te strane sam zadovoljan današnjom raspravom”, dodao je Plenković i ocijenio da rezerve nekih članica prema planu Komisije nisu nepremostive.

    Također je istaknuo kako iznos pomoći Hrvatskoj od deset milijardi nitko ne dovodi u pitanje te da će članice tijekom jeseni pripremiti nacionalne planove za korištenje sredstva EU-a od 2021. godine.

    Planu koji je predložila Europska komisija protivi se tzv. štedljiva četvorka – Austrija, Danska, Nizozemska i Švedska.

    Te zemlje su, među ostalim, tražile da dugove ne vraća EU kao cjelina nego zemlje članice koje će dobiti povoljne zajmove, odnosno da teško pogođene zemlje pomoć dobiju u obliku jednokratnih zajmova pod povoljnim uvjetima.

    Hrvatsko predsjedanje

    Plenković je primijetio kako moto hrvatskog predsjedanja “Snažna Europa u svijetu punom izazova” nije mogao boje pogoditi ono sa čime su se svijet i Europska unija suočili.

    Uz pandemiju covida-19, hrvatsku prijestolnicu je pogodio potres, kazao je Plenković i naglasio da je pitanje pomoći u obnovi Zagreba iznio i u današnjoj raspravi na Vijeću. Naglasio je da u tome očekuje europsku pomoć.

    Hrvatska je, kao predsjedateljica EU-a, “brzo reagirala na pojavu covida-19” i učinila što je bilo potrebno za funkcioniranje EU-a u takvim okolnostima, ustvrdio je hrvatski premijer.

    Među ostvarenim ciljevima predsjedanja istaknuo je to što je povratak proširenja na zemlje zapadnog Balkana vraćen na dnevni red Unije.

    Hrvatsko predsjedanje je u potpunosti promijenilo kontekst politike proširenja Europske unije u odnosu na zemlje zapadnog Balkana, rekao je Plenković referirajući se na dobivanje “zelenog svjetla” za otvaranje pregovora o članstvu s Albanijom i Sjevernom Makedonijom i svibanjski samit na kojem je usvojena Zagrebačka  deklaracija kojom se potvrđuje europska perspektiva šest zemalja jugoistočne Europe.

    (Hina)

    foto: unsplash

    Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

    VEZANE VIJESTI

    Od 54 sudionika koji su bili u obvezi izvijestiti o izbornim troškovima njih tri nisu u propisanom roku, sinoć do ponoći, dostavila svoja prva financijska izvješća...

    Očekuju se podatci o količini novca potrošenoj na predizbornu promidžbu

    Danas kroz jutro znat će se koliko su na izbornu promidžbu do sada potrošile političke stranke, neovisne liste i kandidati, Više…

    Na raspravi su zemlje članice pozvane da poduzmu potrebne korake za primanje Hrvatske, Bugarske i Rumunjske u šengenski prostor

    Zastupnici EP-a raspravljali o stanju u šengenskom prostoru

    Zastupnici Europskog parlamenta raspravljali su na plenarnoj sjednici u Bruxellesu o stanju u šengenskom prostoru nakon pandemije covida-19 i pozvali Više…

    Komisija također preporučuje da se ukinu ograničenja za putovanja u EU za građane Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije od 1. srpnja

    Ukidaju se granične kontrole unutar šengenskog prostora do 15. lipnja?

    EK je preporučila da se ukinu granične kontrole unutar šengenskog prostora do 15. lipnja, otvore vanjske granice za zemlje jugoistočne Više…

    VIŠE IZ KATEGORIJE

    Promatrat će rad izbornih povjerenstava i biračkih odbora u Hrvatskoj i u inozemstvu te rad Državnog izbornog povjerenstva

    Ove godine 7.500 promatrača koji nadziru izbore, 2016. bilo ih je više od 12.000

    "Obrisali smo stavak u kojem je bilo rečeno da zaraženi ne mogu glasati i dodali smo članak u kojem definiramo kako mogu glasati"

    Zaraženi koronavirusom će ipak moći glasati, evo uputa…

    "Tražimo otvaranje svih bitnih podataka tijela javnih vlasti građanima"

    Gong: Izbori su prilika za novi početak i izgradnju boljeg sustava