POLITIKA

Podatci su tu: Tko je najviše potrošio na predizbornu promidžbu?

Pravne osobe za financiranje izborne promidžbe mogu donirati najviše 200 tisuća kuna, fizičke (obrtnici i građani) 30 tisuća kuna.

    Objavljeno 30.06.2020
    Ivona Amidžić

    Na dosadašnju promidžbu za parlamentarne izbore najviše je, 8,4 milijuna kuna, potrošila Restart koalicija okupljena oko SDP-a, pokazuju prva financijska izvješća koja su svi izborni sudionici morali objaviti sedam dana prije izbora.

    Od dopuštenih 15 milijuna (1,5 milijuna po jedinici), Restart je na promidžbu u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj potrošio 8,4 milijuna, najviše u 7. i 8. jedinici (po milijun kuna).

    HDZ-ovi izborni troškovi u deset jedinica u Hrvatskoj iznose 7,1 milijuna kuna, a najviši su (873 tisuće) u 8. jedinici. U 11. izbornoj jedinici, u kojoj bira dijaspora, troškovi su pola milijuna kuna.

    Izborni troškovi Domovinskog pokreta Miroslava Škore iznose 1,8 milijuna kuna, Mosta 750 tisuća kuna, a koalicije Možemo! 400 tisuća kuna.

    HDZ od donatora dobio više od 1,7 milijuna kuna

    I dok Restart koalicija prednjači po troškovima, HDZ je prvi po iznosu dobivenom od donatora, više od 1,7 milijuna kuna.

    Najviše su mu donirale tvrtke Bistra d.o.o. iz Đurđevca (150 tisuća kuna), Agrochem-Maks d.o.o (100 tisuća kuna) i Spectra Media d.o.o (50 tisuća kuna) iz Zagreba.

    Pravne osobe za financiranje izborne promidžbe mogu donirati najviše 200 tisuća kuna, fizičke (obrtnici i građani) 30 tisuća kuna. Donacije se mogu prikupljati do završetka izborne promidžbe, dakle do petka, 3. srpnja u ponoć.

    S po 30 tisuća stranačku su promidžbu financirali ministar Gordan Grlić-Radman i akademik Željko Reiner, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković donirao je 20 tisuća kuna, glavni tajnik HDZ-a Gordan Jandroković 16 tisuća, potpredsjednik stranke Branko Bačić 10 tisuća kuna itd.

    Restart koalicija od donatora je dobila 283 tisuće kuna, među njima, za sada, nema čelnika stranaka koje čine tu koaliciju (SDP, HSS, Glas, HSU, Snaga). Od viđenijih članova tih stranaka na popisu donatora su Siniša Hajdaš Dončić (30 tisuća), Željko Sabo (11.600), Peđa Grbin i Željko Kolar (po 10 tisuća), te Domagoj Hajduković (pet tisuća kuna).

    Škoro nije na popisu donatora Domovinskog pokreta

    Domovinski pokret Miroslava Škore od donatora je dobio 190 tisuća kuna, 30 tisuća kuna donirala je Ruža Tomašić, dvije tisuće bivši Mostovac Slaven Dobrović. Među donatorima, za sada, nema čelnika tog Pokreta Miroslava Škore koji je, prema pisanju medija, na upit tko su mu najveći donatori kampanje odgovorio kako je sam „stavio milijun kuna unutra“.

    Mostu su donatori uplatili 44 tisuće kuna, koaliciji Možemo! 65.200 kuna od čega 10 tisuća kuna Bojan Glavašević.

    Od 54 sudionika koji su bili u obvezi izvijestiti o izbornim troškovima, njih tri nisu u propisanom roku, do subote u ponoć, dostavili svoja prva financijska izvješća, a radi se o strankama Snaga Slavonije i Baranje i Hrvatskoj stranci budućnosti te NL Bura.

    Prijete im administrativne i prekršajne kazne, odnosno obustava isplate naknade izbornih troškova te novčane kazne od 10 tisuća do 100 tisuća kuna za stranke i od dvije tisuće do 20 tisuća kuna za osobu ovlaštenu za zastupanje neovisne liste

    Prva financijska izvješća, čiji su sastavni dijelovi izvješća o donacijama, o troškovima i o iznosu cijene za medijsko oglašavanje, svi sudionici izbora za Hrvatski sabor bili su dužni podnijeti sedam dana prije izborne nedjelje, dakle do ponoći, 27. lipnja.  Cjelovita izvješća, koja će dati pravu sliku financijske strane izbora, dužni su podnijeti 30 dana nakon izbora, dakle zaključno do 4. kolovoza.

    Izvješća dostavljaju unosom u DIP-ov informacijski sustav za nadzor financiranja promidžbe, a javnosti su dostupni na mrežnim stranicama DIP-a.

    (Hina)

    foto: pixabay

    Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

    VEZANE VIJESTI

    U inozemstvu, u 42 države diljem svijeta, za novi saborski saziv glasuje se dva dana, u subotu 4. i u nedjelju, 5. srpnja po lokalnom vremenu

    Nema dojava o problemima na glasanju u inozemstvu

    U inozemstvu, gdje se također bira novi saziv Hrvatskog sabora, glasuje se bez dojava o problemima ili nepravilnostima, doznaje se Više…

    Za glasanje pripadnika Oružanih snaga RH na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor određena su tri posebna biračka mjesta u Oružanim snagama

    Pripadnici Hrvatske vojske u RH te u misijama i operacijama u inozemstvu imaju posebna biračka mjesta

    Pripadnicima Hrvatske vojske u Republici Hrvatskoj te u misijama i operacijama u inozemstvu određena su posebna biračka mjesta te će Više…

    Promatrat će rad izbornih povjerenstava i biračkih odbora u Hrvatskoj i u inozemstvu te rad Državnog izbornog povjerenstva

    Ove godine 7.500 promatrača koji nadziru izbore, 2016. bilo ih je više od 12.000

    Izbore za Hrvatski sabor, 5. srpnja nadzirat će oko 7.500 promatrača za koje će također vrijediti mjere zaštite od zaraze Više…

    VIŠE IZ KATEGORIJE

    U inozemstvu, u 42 države diljem svijeta, za novi saborski saziv glasuje se dva dana, u subotu 4. i u nedjelju, 5. srpnja po lokalnom vremenu

    Nema dojava o problemima na glasanju u inozemstvu

    Za glasanje pripadnika Oružanih snaga RH na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor određena su tri posebna biračka mjesta u Oružanim snagama

    Pripadnici Hrvatske vojske u RH te u misijama i operacijama u inozemstvu imaju posebna biračka mjesta

    Promatrat će rad izbornih povjerenstava i biračkih odbora u Hrvatskoj i u inozemstvu te rad Državnog izbornog povjerenstva

    Ove godine 7.500 promatrača koji nadziru izbore, 2016. bilo ih je više od 12.000