Puno sjedite na poslu i zato vas bole leđa? Evo kako si možete pomoći!

Korektivna gimnastika predstavlja skup fizičkih vježbi doziranih po intezitetu, vrsti i trajanju koje imaju za cilj povećanje snage mišića, povećanje amplitude pokreta i poboljšanje koordinacije pokreta. Vježbe direktno utječu na mišiće i zglobove, ali i na organizam u cjelini. Ciljano se jača slaba i isteže skraćena muskulatura.

Namijenjena je svim osobama koje tijekom dana puno sjede, sa smanjenom funkcijom lokomotornog sustava, ne kreću se dovoljno, imaju početne tegobe u smislu ukočenosti vrata, bolova u kralježnici, ograničene pokretljivosti u ramenom području i umora – kao posljedice loše cirkulacije. Vježbe koje se primjenjuju smanjuju nastale tegobe tako što povećavaju snagu okolnih mišića i povećavaju pokretljivost pojedinih zglobova. Vježbe iz programa korektivne gimnastike imaju za cilj spriječiti nastajanje mogućih deformacija i osigurati pravilan razvoj djeteta ili korigirati i spriječiti daljnju progresiju postojećih deformacija. Pod povećanim rizikom osobito su ona djeca koja su prerano prohodala, imaju prekomjernu tjelesnu težinu, fizički su neaktivna ili imaju loše navike u držanju. Deformacije se mogu javiti i u pubertetu, kada djeca naglo rastu i razvijaju se, a ne bave se redovitom fizičkom aktivnošću.

Navike vježbanja trebalo bi početi primjenjivati već u najranijoj dobi, kroz umjerenost i zabavu dijete će i u kasnijim godinama nastaviti s provođenjem istih ukoliko i cijela obitelj primjenjuje zdrav i kvalitetan odnos prema kretanju i fizičkoj aktivnosti i tako podupire dijete u stjecanju navike za fizičkim kretanjem. Stopala su uz kralježnicu još jedan dio tijela gdje često dolazi do deformiteta. Deformiteti se obično javljaju u ranijoj dječjoj dobi uslijed neprimjerenog opterećenja i oslabljenih mišića. Najčešći deformitet je spušteno stopalo (pes planus), a posljedica je promijenjenog položaja skočne kosti koja zauzima vertikalan položaj. Primjena preventivno-korektivnih programa vježbi značajno može utjecati na pravilno formiranje stopala, kao i primjenom raznih sportskih aktivnosti (plivanje, trčanje po neravnom terenu, penjanje uz konopac, planinarenje itd.).

Tri su najčešća loša držanja koja prate savijanje kralježnice u tri osnovne ravnine tijela – središnju ili uzdužna (sagitalnu), čeonu (frontalnu) i poprečnu (transverzalnu). Tri osnovna loša držanja su kifotično, lordotično i skoliotično loša držanja.

Razlika između lošeg držanja i deformiteta je u tome što kod lošeg držanja još nije došlo do anatomske promjene na koštanoj strukturi kralješaka, dok kod deformiteta je.

Kod kifotičnog držanja ili kifoze oslabljeni su mišići trbuha, skraćeni mišići prsa i oslabljeni i istegnuti mišići leđa. U skladu s navedenim provodi se odgovarajuća kineziterapija koja uključuje i vježbe disanja. Kod lordotičnog držanja ili lordoze oslabljeni i istegnuti su mišići trbuha i ekstenzori kuka (mišići stražnje strane natkoljenice i mišići stražnjice) i skraćeni su mišići donjeg dijela leđa i zdjelice. Kod skoliotičnog držanja ili skolioze radi se o postraničnom iskrivljenju kralježnice s rotacijom kralježaka oko uzdužne osovine. Stoga je potrebno ciljano djelovati na jačanju i blagom istezanju istegnute strane, istezanju i blagom jačanju skraćenih mišića, primjenjivati vježbe disanja uz korekciju držanja, najbolje ciljano individualno ili u okviru grupnog programa korektivne gimnastike.

Pogledajte vježbe za skoliozu i lordozu koje možete sami jednostavno odraditi

FOTO: Building-Body.com