Slavonija je postala najveći hrvatski izvoznik jabuka u zemlje Sredozemlja
Osječko-baranjska županija u posljednjih deset godina iskoristila je maksimalno moguće potpore kako bi povećala površine pod vinogradima i voćnjacima, ali i podigla kvalitetu voća na vrlo visoku razinu. Naša županija trenutačno raspolaže s približno 2500 hektara pod vinogradima i 4900 hektara pod voćnjacima – izjavio je jučer župan osječko-baranjski Vladimir Šišljagić, prigodom primanja predstavnika Organizacijskog odbora 11. znanstveno-stručnog savjetovanje hrvatskih voćara, koje će se od 3. do 5. ožujka održavati u Belom Manastiru. Ovo savjetovanje okupit će 300 do 400 sudionika – proizvođača voća iz zemlje i inozemstva (Poljske i Italije), stručnjake, znanstvenike, predstavnike Ministarstva poljoprivrede… Župan Šišljagić dodao je i kako unatoč svemu navedenom, naši voćari imaju niz problema, posebice s plasmanom voća, što će biti i jedna od tema savjetovanja kojemu je Županija pokrovitelj.
– Veliki problem našim voćarima predstavlja nedostatak rashladnih kapaciteta. Da ih ima više, veliki otkupljivači ne bi ih mogli ucjenjivati nudeći im niske otkupne cijene voća u vrijeme berbe. Kapacitet hladnjača na razini cijele Hrvatske je oko 40.000 tona, a u našoj županiji hladnjača ima oko Donjeg Miholjca, Kneževih Vinograda i Čeminca. Valja podsjetiti kako je prije nekoliko godina Županija pokrenula projekt izgradnje ULO hladnjače, a budući da su izostala sredstva s nacionalne razine, gradnja nije niti počela – rekao je župan Šišljagić.
Uz župana, predstavnike Organizacijskog odbora 11. znanstveno-stručnog savjetovanja hrvatskih voćara na čelu s Krunoslavom Dugalićem s Poljoprivrednog instituta, primila je i Silva Wendling, pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu OBŽ-a.
Domagoj Dropulić, iz Hrvatske poljoprivredne komore, podsjetio je da je prvo savjetovanje voćara bilo održano prije deset godina u Bizovcu, kada je, između ostaloga, bilo istaknuto kako bi segment voćarstva mogao biti zamašnjak razvoja, što se, kako je dodao, unatoč svim problemima pokazalo točnim.
Naglasak ovogodišnjeg savjetovanja voćara bit će stavljen je na orašasto voće. Dr. sc. Aleksandar Stanisavljević s Poljoprivrednog fakulteta Osijek naveo je kako bi se trebale povećati površine za te vrste i da voćari ne bi smjeli ovisiti samo o proizvodnji jabuka.
Stjepan Zorić, predsjednik Klastera Slavonska jabuka, izjavio je kako je prije deset godina Osječko-baranjska županija proizvodila samo 18.000 tona jabuka, a lani je proizvodnja dosegnula čak 110.000 tona, što dokazuje kako se segment voćarstva uspio razviti, posebice u ovom našem dijelu.
– Slavonija je postala najveći hrvatski izvoznik jabuka u zemlje Sredozemlja, a tomu je pridonio izuzetno dobar model suradnje proizvođača sa Županijom i znanstvenim institucijama poput Poljoprivrednog fakulteta Osijek i Poljoprivrednog instituta Osijek – kazao je Zorić te je dodao kako se pokazalo da je voćarstvo jedini uspješni sektor poljoprivrede.
– Prije deset godina prosječni urod jabuka bio je 18 tona po hektaru, a u I. klasi bilo je oko 40 posto jabuka. Danas je prosječni prinos jabuka između 40 do 50 tona po hektaru, ima i voćara koji imaju i 55 tona po hektaru, a u I. klasi je već 80 posto jabuka – rekao je Zorić te je zaključio kako voćari jedino još nisu zadovoljni plasmanom, ali trudit će se i taj problem riješiti osnivanjem proizvođačkih organizacija.
Jedanaesto znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunardnim sudjelovanjem od 3. do 5. ožujka održat će se u Belom Manastiru, u organizaciji Hrvatske voćarske zajednice i Poljoprivrednog instituta Osijek, u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskim centrom za poljoprivredu, hranu i selo, Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita i Zagrebačkom udrugom voćara.
Glas Slavonije – Zdenka Rupčić
Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?