POLITIKA

Što su hrvatski europarlamentarci učinili za nas!? Vrijeme je mijenjati ih!

Pošaljite, dragi naši čitatelji, onamo ljude koji će osigurati da Vam Europska unija ne izglasa kakvu zabranu sadnje vlastite rajčice ili slične neočekivane ideje.

    Objavljeno 15.03.2019
    Tamara Lemajić

    Moć naših europarlamentaraca ne vrijedi promatrati kroz njihov broj. Jer, 12 ljudi među 751 čovjekom predstavlja mizeran postotak. Štoviše, niti sjede skupa niti se politički slažu. Njih 12 su međusobno praktički beskorisni, piše Nacionalniportal.hr.

    Njih 12 prima lijepe novce, nakande, putne troškove, a ako unutar svojih političkih istomišljenika ne potegnu kakvu inicijativu, poslije mandata će se tek vratiti u svoje matično okruženje bogatiji za više stotina tisuća eura.

    Ali nije da ne mogu. Itekako mogu! Parlament je podijeljen među zastupnicima sestrinskih stranaka, pa i onih nezavisnih. Njihova moć se očituje u tome koliko su sposobni svoju zamisao ‘prodati’ kolegama, inicirati zajednički nastup, lobirati, uvjetovati promjene sa stečenim suradnicima.

    Tko je od naših to do sada učinio? Što su hrvatski europarlamentarci učinili za nas!? Poglavito ovi vladajuće strukture na nacionalnoj razini? Kako dižu ruke u Saboru, tako to čine i tamo. Razlika je jedino – ‘šuška’. Vrijeme je mijenjati ih!

    U Europskom parlamentu sjedi 751 zastupnik. Građani 28 članica Europske unije biraju zastupnike koji podnošenjem amandmana mogu mijenjati europske zakone . Procjenjuje se da čak 70% zakona koje se donesu u Bruxellesu ima izravnog utjecaja na europske građane, a samim time i na hrvatske. Jesu li Hrvati uopće svjesni toga?

    Europski je parlament u travnju prošle godine proveo istraživanje o potpori građana Europskoj uniji na uzorku od 27.601 ispitanika iz 28 zemalja članica. Prema tom istraživanju javnog mijenja, u prosjeku 60 % građana ima povjernja u Europsku uniju, a dvije trećine ispitanika smatra da njihova zemlja ima koristi od članstva u Europskoj uniji, piše Jutarnji list.

    Također, gotovo trećina ispitanika zna datum europskih izbora, a 50% se zanima za izbore. Općenito, proces „Spitzenkandidaten” percipira se kao pozitivan razvoj za europsku demokraciju i gotovo polovica ispitanika izjašnjava se da ih taj isti proces uvelike motivira na glasanje. Gotovo tri četvrtine građana žele da taj proces odabira kandidata poprati stvarna debata o europskim temama i budućnosti Europske unije.

    Upitani o specifičnim temama koje ih zaokupljaju, ispitanici u izbornoj kampanji najviše žele čuti o borbi protiv terorizma (49%), a slijedi ju nezaposlenost mladih (48%), imigracija (45%) te gospodarstvo i rast (42%). Otprilike trećina Europljana navodi borbu protiv klimatskih promjena i zaštitu okoliša (35%), dok su promicanje ljudskih prava i demokracije kao i socijalna zaštita europskih građana zastupljeni kod 32% ispitanika.

    Glavnina ispitanika i dalje je zadovoljna načinom na koji demokracija funkcionira u njihovoj zemlji (55%) i u EU (46%), a polovica ispitanika ne smatra pojavu novih stranaka ili političkih pokreta usmjerenih protiv establišmenta kao prijetnju demokraciji. Većina ispitanika (56%) vjeruje da takve nove političke stranke mogu biti nositelji promjene – dok jasnih 70 % ispitanika upozorava nove stranke da „samo biti protiv nečega ne poboljšava ništa”.

    Sveobuhvatno, istraživanje ukazuje na rastući interes za Europsku uniju, kao i rastuće uvjerenje da građani mogu kreirati budućnost ako glasaju na izborima sljedeće godine.

    Premda gotovo polovica Hrvata o članstvu u Europskoj uniji ima mišljenje po principu “ni sebi ni svome”, iznenađuje da većina hrvatskih ispitanika smatra da njihov glas ipak “ima težinu” u europskom zajedništvu.

    Gotovo polovica hrvatskih građana (49%) neutralno misli o članstvu Hrvatske u Europskoj uniji, dok 36% ispitanika smatra da da je to za zemlju dobra stvar (u odnosu na europski prosjek od 60%). Smanjenje je to od 7 postotnih bodova u odnosu na istraživanje iz listopada prošle godine.

    Zanimljiv je podatak da smo druga država u Uniji, nakon Češke (34%), koja u najmanjem postotku smatra da je članstvo u EU dobra stvar za njihovu zemlju. Treći su Talijani (39%).

    Većina hrvatskih ispitanika (59 %) smatra da je njihov glas bitan u Europskoj uniji, no, istovremeno, njih 46% smatra da se stvari u Uniji kreću u lošem smjeru.

    Kao prioritete o kojima bi se trebalo raspravljati tijekom kampanje za nadolazeće europske izbore, građani Hrvatske izdvojili su borbu protiv nezaposlenosti mladih (68%), gospodarstvo i rast (61%), socijalnu zaštitu građana EU (48%) te prava potrošača i sigurnost hrane (34%).

    Većina hrvatskih građana nove stranke i političke pokrete vidi kao nositelje stvarne promjene (72%) i nositelje novih rješenja (68%) te njih 58% smatra da ti pokreti i stranke nisu opasnost za našu demokraciju.

    Koga ćemo poslati u Europski parlament?

    Dakle, europski izbori su pred vratima, egzaktne brojke su tu. Nadamo se da će naši političari uspjeti opravdati mišljenje većine građana koja smatra da se hrvatski glas  čuje u dalekom nam Bruxellesu.

    Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

    VEZANE VIJESTI

    MOST-ova zastupnica odlučna u borbi za zemlju koja je toga vrijedna

    Sonja Čikotić: “Želim da Hrvatska konačno zauzme svoje mjesto punopravne članice – za stolom, a ne pored stola”

    U vrijeme kada se čini gotovo nemogućim stati na rep vladajućoj garnituri, kada se još uvijek u Lijepoj Našoj gleda Više…

    Petrov je rekao da je nužno uvesti elektroničko glasovanje, posebno zbog ljudi koji su odselili posljednjih godina iz Hrvatske i time im poslati poruku da ih se Hrvatska ne odriče i da želimo da sudjeluju u donošenju odluka u Hrvatskoj

    Most apelira na nužnost uvođenja elektroničkog glasovanja na izborima

    Predsjednik Mosta Božo Petrov i saborski zastupnik prof. Robert Podolnjak na konferenciji za novinare istaknuli su prijedlog Mosta i apel da Više…

    Izbori za Europski parlament održat će se 26. svibnja 2019. godine

    Stjepan Ribić: Želim se zalagati za jaku Hrvatsku u jakoj Europi

    Izbori za Europski parlament održat će se 26. svibnja 2019. godine. Europski izbori su izbori za članove Europskog parlamenta koje biraju Više…

    VIŠE IZ KATEGORIJE

    Petrov je rekao da je nužno uvesti elektroničko glasovanje, posebno zbog ljudi koji su odselili posljednjih godina iz Hrvatske i time im poslati poruku da ih se Hrvatska ne odriče i da želimo da sudjeluju u donošenju odluka u Hrvatskoj

    Most apelira na nužnost uvođenja elektroničkog glasovanja na izborima

    Izbori za Europski parlament održat će se 26. svibnja 2019. godine

    Stjepan Ribić: Želim se zalagati za jaku Hrvatsku u jakoj Europi