GOSPODARSTVO

Stručnjaci: Toliki broj hidroelektrana na slivu Dunava mogao bi uništiti biodiverzitet

Na već postojećih 636 planira se izgradnja još 1.315 hidroelektrana :O

    Objavljeno 20.01.2020
    Ivona Amidžić

    Izgradnja sve većeg broja hidroelektrana u jugoistočnoj Europi mogla bi izazvati neprocjenjive štete po globalno važne točke biološke raznolikosti, upozoravaju stručnjaci u međunarodnom znanstvenom časopisu.

    Analiza objavljena u časopisu „Renewable and Sustainable Energy Reviews“ (Pregledi obnovljive i održive energije)  usmjerila se na rijeke dunavskog sliva u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori, čiji sliv zahvaća i oko dvije trećine hrvatskog kopna.

    Duž tih rijeka radi čak 636 hidroelektrane, a u planu je izgradnja dvostruko većeg broja njih, dok su postaje za praćenje bioraznolikosti rijetke, pa je teško procijeniti utjecaj hidroelektrana na riječni tok, ribe i beskralješnjake, upozorava troje autora teksta od kojih je jedan, Krešimir Žganer iz Hrvatske, a dvoje, Helena Huđek i Martin T. Pusch iz Njemačke.

    Na 636 planiraju još 1315 hidroelektrana

    Od ukupnog broja hidroelektrana 42 njih, odnosno samo 6 posto su velike, tj veće snage od 10 MW, koje raspolažu s 94 posto ukupnog instaliranog kapaciteta, dok su 72 srednje snage od 1 do 10 MW, i 522 male.

    Male hidroelektrane čine 82 posto ukupnog broja, a daju samo 2 posto struje, a njihov broj se naglo povećao nakon 2000. godine.

    Čak 1015 km toka rijeka je pretvoreno u akumulacije, što posve mijenja stanišne uvjete živog svijeta, a na 59 hidrocentrala utvrđena su zagađenja, kaže se.

    Većina hidroelektrana se nalazi u slivu rijeke Save, njih 438, i Drave 110, tako su glavni tokovi dvaju rijeka snažno iskorišteni za proizvodnju struje.

    Na rijekama dunavskog sliva planira se izgradnja novih 1315 hidroelektrana, najviše u Srbiji i Bosni i Hercegovini, kaže se.

    Monitoring na rijekama nije dovoljan

    Autori napominju za svoj tekst da daje prvi regionalni pregled korištenja hidroenergije i dostupnih izvora podataka o njezinom utjecaju na okoliš za područje izvan Alpa te snažno upozoravaju da trenutni hidrološki i biološki monitoring na navedenim rijekama nije dovoljan za procjenu ekoloških utjecaja.

    U članku „Pregled brana za hidroelektrane u jugoistočnoj Europi – distribucija, trendovi i dostupnost podataka o nadzoru na primjeru višenacionalnog podunavskog sliva“ autori zaključuju da projekti hidroelektrana mogu proizvoditi ekološki prihvatljivu električnu energiju samo ako su izgrađeni na pravim mjestima i uz odgovarajuće mjere ublažavanja.

    (Hina)

    foto: pixabay (ilustracija)

    Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

    VEZANE VIJESTI

    S obzirom na veliki interes investitora, pristiglo je 56 ponuda, a četiri lokacije uz Dravu privukle su čak 45 ponuda, što potvrđuje visoku atraktivnost ovog područja grada

    Atraktivne lokacije uz Dravu: Rivijera stambenih zgrada u Osijeku

    Grad Osijek postao je atraktivna destinacija za investitore zahvaljujući prodaji zemljišta uz Dravu, koja uključuje četiri lokacije na Donjodravskoj obali. Više…

    Svi su spremni, počev od vatrogasaca kojima treba posebno zahvaliti. Od jučer je 300 pripadnika Hrvatske vojske u stalnoj pripravnosti i bit će tako do opoziva ove situacije

    Sustav obrane od poplava spreman za vrhunac vodenog vala na Dunavu

    Vrhunac vodenog vala na Dunavu kod Batine je bio tijekom noći (utorak na srijedu), no pripreme za obranu od poplava Više…

    U baranjskom naselju Batina danas su počeli radovi na rekonstrukciji nasipa Gomboš i Batina, riječ o uređenju četiri kilometra nasipa uz Dunav...

    Započela rekonstrukcija nasipa Gomboš i Batina, kraj radova do 2025. godine

    U baranjskom naselju Batina danas su počeli radovi na rekonstrukciji nasipa Gomboš i Batina u vrijednosti od 34,49 milijuna kuna Više…

    VIŠE IZ KATEGORIJE

    Cilj programa jest potaknuti stambeno zbrinjavanje mladih obitelji, doprinijeti revitalizaciji ruralnih područja i osigurati ravnomjeran razvoj svih dijelova županije

    Pokrenut program “Naša Slavonija i Baranja – naš dom”: Javni poziv općinama i gradovima za partnerstvo u razvoju priuštivog stanovanja

    Green Matrix Summit predstavlja prostor za umrežavanje, zajedničko učenje i osnaživanje ideja koje mogu pokrenuti promjene

    Green Matrix Summit 2025: Osijek kao centar zelene i digitalne tranzicije

    Nije svaka investicija plodna za zaradu, a postoje investicije i koje naprosto moraju postojati iako nemaju značajnu dobit...

    Znate li koliko država troši, a koliko zarađuje novaca? Evo na kojim stvarima država može još više zaraditi!