KULTURA

Stručno vodstvo kroz postav izložbe budimskog slikara Matije Žeravića

Izložba je prenesena iz Gradskog muzeja Subotica s kojim Muzej likovnih umjetnosti duži niz godina bilježi vrlo ugodnu suradnju u razmjeni izložbenog programa

Objavljeno 20.07.2021
Ivona Amidžić

U četvrtak, 22. srpnja u 19 sati u Muzeju likovnih umjetnosti održat će se stručno vodstvo kroz postav izložbe budimskog slikara Matije Žeravića (1702 – 1771). Vodstvo će održati kustos Ivan Roth.

Izložba je prenesena iz Gradskog muzeja Subotica s kojim Muzej likovnih umjetnosti duži niz godina bilježi vrlo ugodnu suradnju u razmjeni izložbenog programa. Autorica izložbe je Zsuzsanna Korhecz Papp, restauratorica i muzejska savjetnica Gradskog muzeja Subotica, čiji je dugogodišnji rad na istraživanju lika i djela Matije Žeravića rezultirao izložbom kojom su, po prvi puta, objedinjeni i prezentirani život i djelo ovog kasnobaroknog slikara hrvatskog porijekla s budimskom adresom.

Djelovanje Matije Žeravića obilježilo je slikarstvo kasnoga baroka franjevačke provincije sv. Ivana Kapistrana. Rođen je u Budimu, gdje provodi cijeli život, u obitelji oca Hrvata (kravat), po struci krojača, Grgura Žeravića. Dio Budima u kojem su živjeli (Wasserstadt / Vizivaros), bio je dominantno naseljen slavenskim stanovništvom pod dušobrižništvom bosanskih franjevaca, lokalno zvanih Illyri.

Matija Žeravić je za njihovu crkvu Rana sv. Franje i naslikao jednu oltarnu palu, a koliko je lokalno bio cijenjen svjedoči i njegov grob u istoj crkvi s hvalospjevnim epitafom. Njegovu vrlo produktivnu djelatnost autorica izložbe konačno okuplja na jednome mjestu; njime se u struci uopće malo tko bavio, a ukoliko i jest slabe su bile mogućnosti pronalaska paralela i objedinjavanja opusa. Razlog tomu je, prije svega, raspršenost njegovih djela u Mađarskoj, Baranji, Slavoniji i Vojvodini te činjenica da je znatan dio njegova opusa nije sačuvan.

Kao mladi slikar prvo radi u suradnji s drugim majstorima, u prvom redu sa Sebastianom Stettnerom i Ignatiusom Gultzom, potom Johannesom Alberthauserom, Casparom Landtrachtingerom i Janom Fridrichom Schulzom.

Izložbom u osječkom muzeju prezentirano je desetak Žeravićevih djela štafelajnog slikarstva iz Osijeka, Sombora, Livna, Dunaföldvára i Budimpešte kojima su pridruženi prikazi njegovih zidnih oslika kaštela Ráday u Pécelu i crkvi bosanskih franjevaca u Budimpešti. Dodatni doprinos poznavanju Žeravićeva opusa dao je i segment o restauraciji pojedinih slika koju je osobno uradila upravo autorica izložbe Zsuzsanna Korhecz Papp.

foto: screenshot

Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

VEZANE VIJESTI

Za tri najuspješnija rada osigurane su vrijedne novčane nagrade – 2.000 eura za prvo, 1.500 eura za drugo i 1.000 eura za treće mjesto

ŠTO TRAJE POČELO JE U MAŠTI: Nagradni natječaj za umjetnike do 35 godina

Slikari, kipari, fotografi, digitalni, vizualni i multimedijalni umjetnici sedam zemalja regije pozvani su da se prijave na umjetnički natječaj i Više…

Za 29. izdanje slavonskog biennalea, Ocjenjivački sud odabrao je radove 46 autora i autorica te umjetničkih suradnja koji će na ovogodišnjoj izložbi, iz ukupno 228 rada pristiglih na natječaj iz više od 30 država svijeta, izlagati

29. Slavonski Biennale: Institut nevidljivog – prostori percepcije

Slavonski biennale je skupna, žirirana izložba na kojoj se predstavlja suvremena vizualna umjetnost po izboru Ocjenjivačkog suda u sastavu: Janka Više…

Za ovogodišnje izdanje izložbe odabrani su radovi ukupno 46 umjetnika i umjetničkih suradnji, od ukupno 228 pristiglih na natječaj iz više od 30 zemalja svijeta

[FOTO] Otvorena izložba “29. Slavonski biennale: Institut nevidljivog – prostori percepcije”

U organizaciji Muzeja likovne umjetnosti u Osijeku, u Kulturnom centru Osijek sinoć (28. studenoga 2024. godine) otvoren je 29. Slavonski Više…

VIŠE IZ KATEGORIJE

Mjesec židovske kulture dio je puno većeg događaja naziva Europski dan židovske kulture (EDJC), koji se diljem Europe organizira još od 1999. godine

Mjesec židovske kulture 2025.

Ovaj filmski tjedan u Uraniji stoji kao pozivnica: dođite gledati filmove koje svijet ne zaboravlja, one koji se pamte ne samo po pričama, nego po osjećajima koje bude

Četiri redatelja. Četiri vizije. Jedan filmski tjedan u Uraniji

U Uraniji svjetla se pale i platno ponovno diše. S novom sezonom dolaze i priče koje ne traže samo gledatelja – nego suputnika

Urania ponovno svijetli [PROGRAM]