Studija: Evo koja oštećenja koronavirus može izazvati na plućima

Svjetska zdravstvena organizacija povisila je početkom ožujka svoju trenutnu procjenu stope smrtnosti od koronavirusa na 3,4%, što je značajno više nego što se činilo u ranijim danima epidemije, piše Index. Smrtnost kod sezonske gripe uglavnom se kreće ispod 0,1, što bi značilo da je COVID-19 čak 34 puta smrtonosniji.

No, ono što je jednako zabrinjavajuće, a o čemu se ne piše puno u medijima, jest da je postotak ljudi s teškom kliničkom slikom kod Covida-19 oko 20%, pri čemu oko 5% završava na aparatima na kojima mogu boraviti tjednima.

Troje u Hrvatskoj ima promjene na plućima

Ministar zdravstva Vili Beroš jučer je kazao kako u Hrvatskoj troje zaraženih ima nešto teži oblik bolesti i promjene na plućima, što bi značilo da troje od trenutno 12 oboljelih ima ozbiljnije simptome.

Prema novom istraživanju kineskih znanstvenika koji su putem CT-a analizirali prirodu i opseg oštećenja pluća nakon upale uzrokovane koronavirusom, ustanovljeno je da 86% pacijenata ima zatamnjenje na plućima (eng. ground-glass opacification/opacity, GGO), 64% ima kombinaciju GGO-a i konsolidacije, a 71% vaskularno proširenje u lezijama.

Konsolidacija nastaje kada se dijelovi dišnih putova u plućima umjesto zrakom ispune nečim drugim, poput tekućine, gnoja, krvi ili vode.

Bitna je razina izloženosti virusima?

Vodeći autori istraživanja Wei Zhao i Zheng Zhong analizirali su 101 slučaj upale pluća tijekom zaraze koronavirusom u kineskoj provinciji Hunan, uspoređujući kliničke karakteristike i CT-snimke dvije skupine: one s blagim i one s teškim ili po život opasnim simptomima bolesti.

Većina u obje grupe (70,2%) imala je između 21 i 50 godina, a 78,2% je na početku oboljenja imalo visoku temperaturu. Iako su bolesnici s ozbiljnijim simptomima u prosjeku bili stariji od onih s lakšim, obje skupine imale su ujednačenu razinu prethodnih oboljenja. Ovaj rezultat ukazuje na to da stopa izloženosti virusu može značajno utjecati na težinu i opseg upale pluća kod zaraženih koronavirusom; što bi moglo objasniti zašto su u Kini umirali i mladi liječnici.

“Među lakšom i težom skupinom zabilježena je statistička razlika u pojavi arhitektonske distorzije (kada je poremećena normalna plućna anatomija), trakcijske bronhiektazije (nepovratno proširenje dišnih putova na područjima plućnog tkiva gdje se stvaraju ožiljci ili arhitektonske distorzije) i pleuralnog izljeva (nakupljanje tekućine u pleuralnom prostoru) te bi nam uočavanje ovih oštećenja moglo pomoći pri bržem identificiranju težih tipova oboljenja“, dodali su Zhao i Zhong.

Zaključak istraživanja

Znanstvenici stoga zaključuju kako će većina pacijenata s upalom pluća uzrokovanom zarazom koronavirusom imati zatamnjenje na plućima ili kombinaciju zatamnjenja i konsolidacije te vaskularno proširenje u lezijama. Napominju kako postoje značajke simptomatične za teža oboljenja koje mogu biti korisne u ranom pregledu vrlo sumnjivih slučajeva i u procjeni težine i stupnja bolesti te dodaju kako je veća vjerojatnost da lezije imaju perifernu distribuciju, da su bilateralne, multifokalne i dominantno prisutne u donjem dijelu pluća.

Istraživanje naziva Relation Between Chest CT Findings and Clinical Conditions of Coronavirus Disease (COVID-19) Pneumonia: A Multicenter Study objavljeno je u časopisu American Journal of Roentgenolog.

foto: pixabay (ilustracija)