Sutra je Uskrs! Što zapravo svetkujemo?

Uskrs je najveći blagdan kršćanstva, to je dan Uskrsnuća Isusa Krista. Dan na koji se slavi blagdan Uskrsnuća računa se 40 dana od Pepelnice, vrijeme koje se naziva Korizmom.

Uskrs je nastao od riječi uskrsnuti koja vuče korijene iz staroslavenskog u kojem je glagol *krьsnǫti značio rasti i razvijati se. Prefiksacijom uz- dobiven je praoblik od kojeg se razvio današnji hrvatski glagol.

U zapadnom kršćanstvu priprema za Uskrs jest korizma. Nakon završetka korizme dolazi Cvjetnica, Veliki tjedan koji uključuje Vazmeno trodnevlje – Veliki petak, Veliku subotu i Uskrs. Nakon Uskrsa slijedi Uskrsni ponedjeljak.

Tradicionalna priprema započinje Velikom subotom kad se odlazi na bdijenje. Na misi se pali uskrsna vatra na žutoj ili bijeloj uskrsnoj svijeći. Nekoć je Uskrs bio smatran savršenim trenutkom krštenja stoga se na toj misi novi članovi pridružuju Crkvi, a stari članovi obnavljaju zavjete. Sutradan se na samu nedjelju pjevaju veselije i svečanije pjesme te slavi samo uskrsnuće.

Uskrs je važan iz mnogo razloga:

1) Isus je održao obećanje da će ustati od mrtvih, kako bismo mogli vjerovati da će ispuniti i ostala obećanja,

2) Uskrsnuće daje sigurnost, da će vladar Božjeg vječnog kraljevstva biti živi Krist,

3) Kristovo uskrsnuće daje nam nadu da ćemo i mi uskrsnuti,

4) Božja sila koja je vratila Krista iz mrtvih dostupna nam je, da bi vratila moralno i duhovno mrtve u život tako, da se možemo mijenjati i rasti (1 Kor 15,12-19),

5) Uskrsnuće daje značenje svjedočanstvu koje Crkva ima pred svijetom. Ne govori se samo o lekcijama iz života dobroga učitelja, već Crkva objavljuje i stvarnost uskrsnuća Isusa Krista.

U sjevernozapadnoj Hrvatskoj često se pale uskrsni krijesovi, tzv. vuzmenke. Vatru pripremaju vjernici ispred crkava koji je pale klesanjem dvaju kamenova. Prije se vatra palila i tako da je svećenik potpaljivao tzv. gubu koja raste na drveću i panjevima ili se pak palila trenjem dvaju drveta čime bi nastala sveta ili živa vatra. Nakon paljenja vatre i blagoslova, muškarci su palili svoj komad drveta i nosili blagoslovljenu vatru kućama, a ostatak bi vjernika ušao u crkvu. Tako bi paljenjem svete vatre u domovima bio prisutan i sam Bog.

U nekim hrvatskim krajevima postoji običaj umivanja na Veliku subotu (negdje i na Cvjetnicu) cvijećem (često ljubicama) i biljem.

Za Uskrs se odlazi na jutarnju misu ili se na Veliku subotu odlazi na svečano bdjenje.

Na sam Uskrs tradicionalno se blaguje šunka, a domaćice često ispeku kruh te priprave druge slastice.

Hrana se prije blagovanja odnosi u crkvu na uskrsnu misu gdje je svećenik blagoslivlja, a potom vjernici odlaze kućama na uskrsni objed i slavlje.

Izvor: Wikipedia