ŽIVOT

Svijetu globalno nedostaje zaliha krvi – studija

U 119 od 195 zemalja nema dovoljno zaliha za ispunjenje potreba bolnica

Objavljeno 01.11.2019
Ivona Amidžić

Globalne zalihe krvi za spasonosne transfuzije nedovoljne su za ispunjenje potreba i u većini zemalja u svijetu ih kritično manjka, pokazalo je novo istraživanje.

Prva detaljna analiza globalne opskrbe i potražnje krvi pokazala je da u 119 od 195 zemalja nema dovoljno zaliha za ispunjenje potreba bolnica, piše ScienceAlert.

Radi se o svakoj zemlji u srednjoj, istočnoj i zapadnoj subsaharskoj Africi, u Oceaniji (isključujući Australiju i Novi Zeland) i u južnoj Aziji. Njima skupno nedostaje oko 102 milijuna jedinica krvi.

Transfuzija krvi stup je moderne medicine kojom se godišnje spase milijuni života. No u zemljama s niskim i srednjim prihodima, mnogi bolnički pacijenti nemaju pristup pravovremenoj i sigurnoj opskrbi.

Diljem svijeta godišnje se donira više do 100 milijun jedinica krvi, ali 42 posto toga prikupi se u zemljama visokih prihoda, a u njima živi samo 16 posto svjetske populacije.

“Prijašnje studije fokusirale su se na sigurnost donirane krvi, poput rizika o prijenosu infekcija”, rekla je hematologinja Christina Fitzmaurice sa Sveučilišta Washington. “Ova naša prva je koja otkriva gdje su kritične nestašice i stoga, gdje vlade moraju uložiti najviše napora kako bi se donacije povećale”.

Da bi procijenili koliko je zaliha krvi potrebno nekoj zemlji, znanstvenici su izračunali koliko je jedinica potrebno za 20 različitih medicinskih situacija, uzimajući u obzir kolika je njihova učestalost u pojedInim regijama. Tako su za svaku zemlju mogli procijeniti razliku između opskrbe i potražnje i izračunati koliko im zaliha nedostaje.

Članak o tome objavili su u Lancetu:

“Što više ljudi dobiva pristup medicinskoj skrbi u zemljama niskih i srednjih primanja, potražnja za transfuzijama krvi samo će porasti i bez odgovarajuće financijske, strukturalne i regulatorne podrške, razlika između opskrbe i potražnje dodatno će se produbiti”, kazala je Meghan Delaney iz Nacionalne dječje bolnice u Washingtonu.

Već sad je ta razlika prevelika. Procjenjuje se da je 2017. u svijetu na zalihama bilo 272 milijuna jedinica krvi, a potražnja je dosegla 303 milijuna jedinica. To znači da je svijetu ukupno nedostajalo 30 milijuna jedinica krvi, a u spomenutih 119 zemalja s nedovoljnom opskrbom taj je manjak iznosio 100 milijuna jedinica.

“Ako pogledate zemlje s visokim prihodima poput SAD-a, onkologija će biti glavni korisnik transfuzije”, kaže Evan Bloch, patolog na Sveučilištu Johns Hopkins. “Ali u zemljama niskih prihoda nemaju kapaciteta za složene operacije”.

Gledajući razmjerno, Južni Sudan ima najnižu opskrbu krvlju, sa samo 46 donacija na 100 tisuća stanovnika. U apsolutnim iznosima najveća je nestašica u Indiji, gdje nedostaje 41 milijun jedinica krvi, odnosno potražnja nadmašuje opskrbu četiristo puta.

“U mnogim zemljama niskih i srednjih prihoda potrebna su strateška ulaganja i potpora vlada za sustavno unapređenje i proširenje opskrbe krvlju i razvoj alternativa transfuzijama krvi”, zaključili su znanstvenici.

(Hina)

foto: pixabay (ilustracija)

Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

VEZANE VIJESTI

Prisutan je nedostatak krvi uslijed povećane potrošnje krvnih pripravaka za transfundiranje bolesnika, ali i smanjenog odaziva dobrovoljnih davatelja

Iz Crvenog križa objavili apel dobrovoljnim darivateljima krvi

Iz Crvenog križa objavili su apel dobrovoljnim darivateljima krvi zbog nedostatka krvi uslijed povećane potrošnje krvnih pripravaka za transfundiranje bolesnika. Više…

"Naši superheroji, dobrovoljni davatelji krvi imaju tu supermoć da pomažu u spašavanju ljudskih života i da vraćaju osmijeh na njihova lica"

Sutra je još jedna akcija dobrovoljnog davanja krvi

Crveni Križ Osijek i Klinički zavod za transfuzijsku medicinu KBC-a Osijek u suradnji s Trgovačkim centrom Portanova i Klubom 25 Više…

Rezultati ukazuju na to da epidemiološke analize, koje se oslanjaju samo na antitijela u otkrivanju virusa, mogu voditi do značajnog podcjenjivanja razmjera izloženosti virusu...

Antitijela nisu jedini dokaz da je netko prebolio COVID-19

Antitijela na novi koronavirus ne treba smatrati jedinim dokazom da je netko prebolio covid-19, objavili su znanstvenici iz sveučilišne bolnice Više…

VIŠE IZ KATEGORIJE

Prolazeći putem pored Batine, Aljmaša, Erduta i Dalja brod je prešao više od 150 riječnih kilometara

Riječni ophodni brod „Šokadija” plovidbom od Osijeka do Vukovara obilježio obljetnicu VRO Oluja

Broj trenutno oboljelih aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas iznosi ukupno 633

Nove informacije Stožera: Još 58 novih slučajeva u Hrvatskoj

Trenutno se na području županije u samoizolaciji nalazi ukupno 214 osoba

STOŽER OBŽ: Osam novopozitivnih na koronavirus