Svjetski dan stanovništva

Svjetski savez mladih Hrvatska, kao udruga koja se već dugi niz godina bavi temama demografije, iseljavanja mladih i položajem obitelji, ističe kako je potrebno na Svjetski dan stanovništva usmjeriti pozornost na lošu demografsku situaciju u Hrvatskoj te na probleme s kojima se mlade obitelji suočavaju.

Svjetski dan stanovništva obilježava se svake godine 11. srpnja, a proglasio ga je UN 1987. godine povodom rođenja petmilijarditog stanovnika Zemlje.

Prema popisu stanovništva 2021. godine, u Hrvatskoj živi 3 871 833 stanovnika što je gotovo 10% manje nego što je bilo prilikom popisa stanovništva 2011. kada je živjelo 4 284 889 stanovnika. Ukoliko bi se ovaj podatak usporedio sa dugoročnim trendovima te relevantnim projekcijama kretanja stanovništva u budućnosti, pad je još veći, a problem ozbiljniji.

Također, podaci ukazuju na alarmantni trend kontinuiranog starenja stanovništva. Gotovo svaka treća osoba u Hrvatskoj starija je od 60 godina, a prema Eurostatu medijalna starost je oko 45 godina što ukazuje da je Hrvatska, uz Italiju, Grčku, Portugal i Španjolsku, jedna od najstarijih zemalja Europske Unije.

Ovakva pojava rezultat je iseljavanja mladih te manjeg broja novorođene djece. Prema istraživanjima koje je Svjetski savez mladih proveo u zadnjih nekoliko godina, razlozi iseljavanja i sve manjeg broja djece dijelom su ekonomske naravi. Primjerice, zadovoljstvo poslom i rad u javnom sektoru povezani su sa nižom sklonosti za iseljavanjem te su stambeno pitanje i stabilnost posla bitni prilikom zasnivanja obitelji.

Međutim, problem nije isključivo ekonomske prirode. Rezultati navedenih istraživanja su također pokazali kako mladi koji su aktivni u civilnom društvu i vjerskoj zajednici u prosjeku manje žele iseliti, žele više djece i to u ranijoj dobi. Također, oni koji redovito glasuju na izborima u prosjeku imaju manju želju za iseljavanjem. Prema tome, može se zaključiti da su vrijednosti, kao i težnja ka aktivnosti u zajednici, povezani i sa iseljavanjem i sa zasnivanjem obitelji. Navedeno ukazuje i na to da je rješavanje problema apatije mladih i uključivanje mladih u donošenje odluka iznimno bitno, a na što Svjetski savez mladih Hrvatska ukazuje u kontinuitetu od 2017. godine.

U svrhu rješavanja ovog problema, iznimno je bitna uloga državne i lokalne vlasti koja mora ovom pitanju pristupiti sveobuhvatno, profesionalno te na način koji će dovesti do željenih rezultata. Nažalost, već godinama je vidljiv nedostatak političke volje za rješavanjem ovog problema, a na što ukazuju i gotovo svi relevantni stručnjaci u području demografije. Potrebne su ozbiljne promjene u pristupu ovom problemu, postavljanje demografije kao prioriteta vlasti kako bi se ovom pitanju pristupilo strateški i s dugoročnim učnikom. Strategija demografske revitalizacije donesena je početkom ove godine, što je značajno kasnije nego što je bila najavljena. Dio strateških ciljeva u Strategiji ispravno su definirani, međutim rezultata ne će biti bez definiranja konkretnih koraka ka postizanju navedenih ciljeva, većeg uključivanja struke u donošenje potrebnih mjera te kontinuiranog praćenja i evaluacije svega što će biti učinjeno. Bitno je da navedeno ne ostane samo deklarativni cilj Vlade već da zaista poluči konkretne mjere i rezultate u smislu rješavanja problema iseljavanja i niske stopa fertiliteta.

Također, nužan je doprinos i svih drugih relevantnih aktera u javnom prostoru, uključujući obrazovni sustav, civilni sektor, poslodavce i medije u izgradnji poticajnog okruženja za mlade obitelji te društva temeljenog na prepoznavanje važnosti obitelji i roditeljstva.

Pitanje demografije ključno je strateško pitanje Republike Hrvatske te bi nastavak postojećih trendova doveo do velikog broja izuzetno negativnih ishoda za gospodarstvo, mirovinski sustav i društvo u cjelini. Iako su slični trendovi vidljivi i u drugim zapadnim društvima, to ne umanjuje probleme koje negativni demografski trendovi donose, kao niti potrebu za pronalaskom adekvatnih rješenja. Unatoč činjenici da se o ovom problemu često govori u javnom prostoru, primjetan je nedostatak konkretnih i sveobuhvatnih odgovora na taj problem i potrebnih promjena u društvu i politici koji bi doveli do demografske revitalizacije.

Svjetski savez mladih Hrvatska je podružnica međunarodne organizacije World Youth Alliance te je realizirao velik broj projekata u sklopu kojih je ukazivao na važnost demografske problematike. Tijekom 2017. proveo je projekt “Suprotiva – Suradnjom protiv apatije” te je kroz organizaciju konferencija, provođenja istraživanja i druge aktivnosti istaknuo važnost ostanka u Hrvatskoj. Zatim, tijekom 2019. proveo projekt “Kompas – usmjeri budućnost u svojoj zajednici” u sklopu kojeg je nastojao približiti mladima prilike za zapošljavanje i samozapošljavanje. Kao nastavak navedenih projekata, od 2020. do 2023. proveden je projekt “Mreža 2050 – demografija, od izazova do odgovora” u sklopu kojega su organizirana brojna istraživanja, okrugli stolovi i konferencije diljem Hrvatske, a s ciljem ukazivanja na aktualne demografske probleme i kreiranja smjernica za mjere demografske revitalizacije.