U 400 gradova stiže više od milijun spremnika za odvojeno prikupljanje otpada

Do sredine lipnja ove godine 400- tinjak gradova i općina koji su se javili Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dobit će spremnike za odvojeno prikupljanje otpada u kućanstvima, ukupno 1,18 milijuna kanti.

U tijeku je isporuka oko 1,18 milijuna spremnika različitog volumena za odvojeno prikupljanje papira, plastike, biootpada te ostalog reciklabilnog otpada. Uz to Fond je već ranije jedinicama lokalne samouprave isporučio i oko 48 tisuća većih metalnih i plastičnih kontejnera u kojima građani također mogu odvojeno odlagati razne vrste otpada po svojim kvartovima. Radi se o projektu ukupne investicije od oko 370 milijuna kuna koju je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja za ovu namjenu odobrilo Fondu i za to osiguralo sredstva iz EU fondova.

“Hrvatska je u 2019. godinu u odnosu na 2018. godinu zabilježila porast od šest posto u odvojenom prikupljanju otpada i sada taj postotak na nacionalnoj razini iznosi 37 posto. Osiguravajući građanima dostupnu infrastrukturu i uz konstantnu edukaciju i informiranje javnosti taj će se postotak sigurno nastaviti povećavati”, kazao je za Hinu direktor Fonda Siniša Kukić.

U odvojenom prikupljanju otpada prednjače jedinice lokalne samouprave s područja Međimurske županije i otoka Krka koji već dugi niz godina kontinuirano ulažu ne samo u komunalnu infrastrukturu nego i u sustavnu edukaciju građana. Više od 50 posto odvojenog prikupljanja otpada bilježi Prelog, Čakovec, Koprivnica, a iznad državnog prosjeka su i gradovi Varaždin, Buzet, Cres i Mali Lošinj, te brojne općine po raznim hrvatskim županijama.

Kukić smatra da će, nakon što građani dobiju spremnike, brojke rasti, no i ističe da je ključno informiranje i edukacija javnosti te odgovorno ponašanje svakog pojedinca prema otpadu koji se stvara u kućanstvima. Zbog toga Fond u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja provodi edukativne kampanje kojima je cilj ukazati na pravilnu hijerarhiju gospodarenja otpadom.

Prema podacima Eurostata za 2019. godinu Hrvatska je s 445 kilograma komunalnog otpada po stanovniku nešto ispod europskog prosjeka koji iznosi 502 kilograma po stanovniku.

Najviše spremnika su naručile jedinice lokalne samouprave s područja Splitsko-dalmatinske, Istarske, Osječko-baranjske i Zadarske županije. Spremnici se isporučuju prema terminskom planu te je do sada već isporučena polovica od ugovorene količine. Usprkos pandemiji i potresu koji je najviše pogodio Zagreb i okolicu te područje Sisačko-moslavačke županije investicije u infrastrukturu vezanu za gospodarenje otpadom se nisu usporile.

Uz spremnike za odvojeno prikupljanje otpada iz sredstava fondova Europske unije sufinancirala se izgradnja reciklažnih dvorišta, sortirnica i kompostana te nabava komunalnih vozila. Saniraju se i odlagališta komunalnog otpada, dio se financira nacionalnim sredstvima Fonda za zaštitu okoliša, a dio je osiguran kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija iz kojeg je također sufinancirana i izgradnja centara za gospodarenje otpadom.

Operativni program Konkurentnost i kohezija temeljni je programski dokument kojim se provodi kohezijska politika Europske unije, koja ga najvećim dijelom i financira.

Europski Zeleni plan i strateški dokumenti koji iz njega proizlaze imaju za cilj da EU do 2050. bude klimatski neutralni kontinent. Učinkovito gospodarenje otpadom i resursno učinkovito gospodarstvo pred Europu, ali i pred Hrvatsku stavlja ambiciozne ciljeve koji zahtijevaju velika ulaganja, ali i promjenu paradigme dosadašnjeg potrošačkog mentaliteta. Stoga je za očekivati kako će Europska komisija i u narednom financijskom razdoblju ulagati u projekte koji će poticati održivo gospodarenje otpadom, a što je svakako jedan od prioriteta politike zaštite okoliša u Hrvatskoj.

Sa ciljem što hitnijeg i značajnijeg smanjenja emisija CO2, Europska komisija pripremila je opsežan Zeleni plan, koji se kroz strateške odrednice održivog razvoja kontinenta bavi pitanjima održivosti resursa i prilagođenosti klimatskim promjenama.

Procjenjuje se da je polovina ukupnih emisija stakleničkih plinova i više od 90 posto gubitka biološke raznolikosti i nestašice vode posljedica vađenja i prerade resursa. Današnji način života i potrošnje zahtijevao bi ​tri​ planeta kako bi se namirile osnovne potrebe prosječnog stanovnika Zemlje, stoga je potrebno što prije značajno smanjiti iskorištavanje prirodnih resursa i proizvodnju otpada.

S tim je ciljem uz Zeleni plan izrađen i Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo, u kojem su detaljno razrađene mjere kojima se planira utjecati na općenito smanjenje potrošnje i povećanje dugotrajnosti proizvoda, ponovnog korištenja i recikliranja. Linearno gospodarstvo koje funkcionira po principu ​”​uzmi – koristi – odbaci​”​ treba se transformirati istinsko kružno gospodarstvo zbog čega je razmišljanje o održivim kružnim sustavima potrebno implementirati u sve aktivnosti, uključujući politike, proizvode, proizvodne procese i poslovne modele.

Proizvodi i materijali koji su održivi, kružni, sigurni i netoksični trebali bi postati norma, osnovni izbor, koji je privlačan, cjenovno pristupačan i dostupan za sve potrošače. Kako bi se to postiglo očekuju nas i zakonodavne promjene kojima će se utvrditi horizontalna načela politike proizvoda i obvezujući zahtjevi za proizvode koji se stavljaju na tržište EU-a. Tu je izuzetno važna i faza oblikovanja novih proizvoda, jer se u tom trenutku određuje do 80​ posto​ njihovog učinka na okoliš.

Proizvodi, nažalost, prebrzo završavaju svoj životni ciklus te je odvojeno prikupljanje otpada svakako preduvjet za visokokvalitetno recikliranje i za zadržavanje vrijednih materijala i proizvoda u petlji recikliranja. Kako bi se statistika vezana za otpad još više uskladila, prikupljat će se podatci ne samo o prikupljanju, već i o udjelu učinkovite ponovne upotrebe recikliranih materijala. Osim toga, važno je u tranziciju na odgovarajući način uključiti sve dionike te se može očekivati i jača uloga kontrole odgovornosti samih proizvođača.

(Hina)

Foto: arhiva