U nedjelju pomičemo sat unaprijed, započinje ljetno računanje vremena

Prema odredbi članka 1. Uredbe o računanju vremena (NN 8/13), ljetno računanje vremena u 2013. godini počinje 31. ožujka 2013. godine u 02 h 00 min i 00 s, tako što se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 02 h 00 min i 00 s računa kao 03 h 00 min i 00 s.

Također, prema članku 2. ljetno računanje vremena u 2013. godini završava 27. listopada 2013. godine u 03 h 00 min i 00 s, tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u 03 h 00 min i 00 s računa kao 02 h 00 min i 00 s.

U noći sa subote na nedjelju spavati će se jedan sat kraće ali će zato dani biti duži s obzirom na to da sunce zalazi jedan sat kasnije. Tijekom ljetnog računanja vremena vozači nisu obavezni na automobilima koristiti kratka svjetla, iznimka su vozači motocikala i mopeda koji tijekom cijele godine moraju imati uključena kratka svjetla. 

Zamisao o ljetnom računanju vremena prvi je put ostvarena u Njemačkoj za Prvog svjetskog rata, od 30. travnja do 1. listopada 1916. godine. Ubrzo je taj primjer slijedila i Velika Britanija, od 21. svibnja do 1. listopada 1916. godine.

U sjevernoj hemisferi ljetno vrijeme obično započinje zadnje nedjelje u ožujku ili prve nedjelje u travnju, a završava zadnje nedjelje u listopadu. Ipak, ima i iznimaka. Primjerice, od 2007. godine Sjedinjene Američke Države i Kanada počinje ljetno računanje vremena s drugom nedjeljom u ožujku, a završava s prvom nedjeljom u studenome.

Od 2002. godine Europska unija odredila je zadnju nedjelju ožujka kao početak i zadnju nedjelju listopada kao završetak ljetnog vremena (EST). Ta odluka, kao i isplativost ljetnog računanja vremena uopće trebala je biti preispitana 2007. godine, ali još uvijek nije donesena odluka. Ljetno računanje vremena u Europi koriste sve zemlje osim Islanda i sve ga započinju i završavaju istog dana.

Od 1983. godine u Jugoslaviji, pa tako i u Hrvatskoj uvedeno je po prvi puta ljetno računanje vremena. Hrvatska je tu praksu nastavila i nakon osamostaljenja.