U Nemetinu obilježena 33. godišnjica najveće razmjene zarobljenika u Domovinskom ratu

Kod spomen obilježja „Vrata slobode“, u blizini prigradskog osječkog naselja Nemetin, prigodnim programom jučer (14. kolovoza 2025. godine) obilježena je 33. godišnjica najveće razmjena zatočenika srpskih koncentracijskih logora u Domovinskom ratu. Obilježavanje su organizirali članovi Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) kako bi podsjetili na 14. kolovoza 1992. godine kada je u Nemetinu oslobođeno 714 hrvatskih branitelja i civila, većinom branitelja Vukovara, koji su čak i po devet mjeseci bili u srbijanskim koncentracijskim logorima Stajićevo, Begejci i Niš te su tada razmijenjeni za zarobljene srpske vojnike. Tim povodom danas su položeni vijenci i zapaljene svijeće u znak sjećanja i počasti za sve poginule, ubijene i preminule zatočenike srpskih koncentracijskih logora u Domovinskom ratu.

Svečanom obilježavanju dana razmjene, odnosno Dana sjećanja na zatočenike neprijateljskih logora tijekom Domovinskoga rata, nazočili su preživjeli sudionici tog događaja, članovi obitelji logoraša, županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak, zamjenik gradonačelnika Osijeka Dragan Vulin, saborski zastupnik Stipan Šašlin, predstavnici Ministarstva hrvatskih branitelja i drugi uzvanici.

– Danas, na Dan sjećanja na sve žrtve srpskih koncentracijskih logora iz Domovinskog rata, posebno na 14. kolovoza 1992. godine, 33 godine od najveće razmjene zatočenika srpskih koncentracijskih logora iz Domovinskog rata upravo ovdje u Nemetinu, dužni smo održati sjećanje živim za sve koji su pretrpjeli strahote koncentracijskih logora koji su i sada među nama, ali i sve koji su, nažalost, tijekom ove 33 godine preminuli. Posebno se moramo sjetiti svih koji su nestali i zatočeni, koji su tragično preminuli tijekom Domovinskog rata. Čak 1.755 osoba još se vode kao nestali te i dalje moramo inzistirati na tome kao humanitarno glavnom pitanju da se svi nestali pronađu i vrate u Hrvatsku. Posebno ističem važnost da Srbija konačno prizna postojanje koncentracijskih logora na svom području, kako bi i svi koji su preživjeli strahote tih logora mogli dobiti pravo na odštetu i kako bi konačno išli putem trajnog pomirenja – poručila je županica Nataša Tramišak.

Damir Buljević, predsjednik HDLSKL-a Osječko-baranjske županije, naglasio je kako je spomen obilježje u Nemetinu izgrađeno i da bi se bivši logoraši mogli svake godine sastati na jednom mjestu te obilježili i sjetili se dana logora i razmjene. – Nikada nećemo prestati promicati istinu o Domovinskom ratu, a isto tako nikada nećemo prestati tražiti istinu i pravdu za hrvatske logoraše. Sve ovo vrijeme, i 30 godina poslije Domovinskog rata borimo se protiv Srbije raznim tužbama i tražimo ratnu odštetu. Logoraška populacija je iznimno stradala u Domovinskom ratu, u logorima, te se borimo za njihovo zdravlje i socijalna prava. Imamo punu podršku Ministarstva hrvatskih branitelja i Vlade, a iako s druge strane situacija u Srbiji nije obećavajuća, nikada nećemo odustati. Jako su nam bitni i sistematski pregledi, odlasci u Veteranske centre koja je pokrenula Vlada Republike Hrvatske – kazao je Buljević.

Predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Zdravko Komšić podsjetio je kako je 14. kolovoza 1992. godine iz zatočeništva izašlo 714 zatočenika srpskih logora koji su razmijenjeni nakon 9 mjeseci tortura u srpskim logorima. – Ovdje smo razmijenjeni, tog kolovoza Gospa nas je spasila, izvadila iz zatočeništva. Nikad ne mogu zaboraviti doček i hvala Osijeku na dočeku ovdje i na samome trgu. To je bilo nešto što se nikada ne može zaboraviti i svi mi ovaj dan smatramo drugim rođendanom, a taj dan Vlada Republike Hrvatske je proglasila Danom sjećanja na zatočenike neprijateljskih logora. Bili smo mahom zatočenici srpskih logora, no drago nam je što se našlo sluha da se jedan dan proglasi danom zatočenika, koji su nakon poginulih i nestalih, najveće žrtve Domovinskog rata – rekao je Komšić te dodao je kako su ratni zatočenici srpskih koncentracijskih logora podnijeli 54 tužbe protiv Srbije, no tamo nema sluha za njihovo rješavanje. Uostalom, Srbija ne želi ni priznati postojanje tih logora na njenom području, pa će se u daljnjoj fazi tih postupaka krenuti i prema Međunarodnom sudu pravde.

Zamjenik osječkog gradonačelnika Dragan Vulin istaknuo je kako se prilikom ovakvih događaja miješaju osjećaju tuge zbog svih koji nisu imali sreću u nesreći i vratili se svojim obiteljima te sreće zbog onih koji su se vratili iz logora te pobjede u Domovinskom ratu. Poručio je da se sloboda ne podrazumijeva. – Za slobodu se bori, slobodu se čuva i brani, i to je poruka i svima koji će doći poslije nas, da to znaju i čuju osobe koje mogu svjedočiti osobna iskustva kako je biti bez slobode – kazao je Vulin.