U Osijeku i okolici nema komaraca, što se zapravo događa?

Pravi uzrok nestanka komaraca u Slavoniji ove godine nije zaprašivanje, kako se pisalo po nekim hrvatskim medijima, već ekstremna suša zbog koje nije bilo poplava koje su ključne za njihov razvoj, tvrde stručnjaci.

Vrlo sušno proljeće bez poplava

Goran Vignjević s Odjela za biologiju Sveučilišta u Osijeku kaže da ove godine i sam svjedoči mnogo manjem broju komaraca u Slavoniji.

“U Hrvatskoj ima 50-ak vrsta komaraca. Svaka od njih ima neku svoju biologiju. Najbrojniju populaciju stvaraju tzv. poplavni komarci, koji se liježu na poplavnim područjima oko rijeka Save, Drave i Dunava. Budući da su ove godine poplave izostale, izostala je i populacija poplavnih komaraca”, kaže Vignjević.

“Vodostaji rijeka tijekom proljeća bili su izuzetno niski. Topljenje snijega, koje inače uzrokuje prve poplave, također nije bilo obilno jer ni u Alpama nije bilo puno snijega, pa nije bilo dovoljno vode da se niski vodostaj rijeka digne do razina koje bi poplavile okolna područja. Poplavni komarci ostavljaju svoja jajašca upravo u tim područjima. Dakle, ta proljetna voda nije došla do jajašaca, pa se ona nisu mogla razviti u larve komaraca. To su naše najbrojnije populacije komaraca, dok su neke populacije urbanih komaraca, koji se liježu u nekim ljudskim konstrukcijama poput kanalizacije, septičkih jama, vaza, teglica, automobilskih guma i sl., imale nešto povoljnije uvjete za razvoj. No one ne stvaraju tako velike najezde kao poplavni komarci i velike rojeve napasnika. One sporadično ulijeću u kuće, no ne stvaraju isti dojam kao rojevi poplavnih komaraca”, tumači naš stručnjak.

Komarci nisu samo molestanti i uzročnici bolesti, oni su i hrana drugim životinjama

Mnogi ljudi sretni su zbog takve situacije jer je ove godine mnogo manji broj molestanata, ali i potencijalnih prijenosnika bolesti kao što su denga groznica ili groznica Zapadnog Nila.

No s druge strane, manjak komaraca biolozi ne smatraju nužno nečim čemu bi se trebalo pretjerano veseliti jer su oni hrana mnogim životinjama, od riba, preko žaba do ptica.

“Poplavni komarci, kojih je ove godine značajno manje, nisu tako bitni vektori bolesti kao što su to neki urbani komarci i invazivne vrste, poput domaćeg komarca roda Culex i tigrastog komarca. Ti prijenosnici bolesti nisu tako brojni kao što su poplavni komarci, međutim mogu doprinijeti širenju bolesti ako se virus pojavi u okolišu. Stoga je važno smanjiti njihovu brojnost, a posljedično i rizik”, kaže Vignjević.

Manjak komaraca neće ozbiljno naštetiti drugim životinjama

Smatra da ovogodišnji manjak poplavnih komaraca neće imati ozbiljnih posljedica na druge životinje u hranidbenoj mreži.

“Komarci imaju svoju ulogu u prehrani divljih životinja, međutim u nedostatku komaraca one će se orijentirati na druge kukce i neće umrijeti od gladi zato što je komaraca manje. Osim toga, komarci imaju takav biološki potencijal da nikada neće potpuno nestati, što god da mi radili. Oni produciraju toliki broj potomaka da ne znam ni za jednu metodu kojom bi se mogli u potpunosti istrijebiti na nekom području. Uvijek nađu način da prežive, vrlo su adaptivni, primjerice prilagođavaju se klimatskim promjenama i šire se u sjevernija područja. Zbog toga nam također dolaze neke nove vrste invazivnih komaraca iz toplijih područja, kao što su azijski komarci roda Aedes: albopictus, japonicus i koreicus“, kaže Vignjević.

Ističe da je trenutno aktualan pristup problemu komaraca tzv. pristup jednog zdravlja, koji objedinjuje zdravlje ljudi, zdravlje okoliša i zdravlje životinja te njihovu međusobnu povezanost. Prema tom pristupu potrebno je raditi različite kompromise kako bi se očuvalo zdravlje svih sudionika u okolišu.

Prskanje može, ali ne svakakvo

Jedan od problema vezanih uz suzbijanje komaraca jest loš utjecaj na okoliš, odnosno neselektivno trovanje drugih kukaca, od kojih su mnogi korisni. No tretiranje komaraca može, ali i ne mora biti štetno za druge kukce i životinje koje se njima hrane.

Europa, a s njom i Hrvatska, koja je preuzela europske direktive, nastoji što više smanjiti tretmane insekticidima širokog spektra kojima se uništavaju odrasli komarci. Takvi insekticidi ne biraju kakve će kukce ubijati, što podrazumijeva da uništavaju i brojne koji su korisni, poput pčela.

“Takvi tretmani uništavaju sve vrste kukaca tako da se i ja i moji kolege biolozi protivimo takvim adulticidnim tretmanima uništavanja odraslih komaraca zadimljavanjem i prskanjem. Mi zagovaramo larvicidne tretmane kojima se uništavaju ličinke komaraca. Tu postoje biološka sredstva na bazi bakterije Bacillus thuringiensis subspecies israelensis (Bti) koja se i inače nalazi u tlu. Kada ličinke komaraca progutaju takvo sredstvo, ono nabubri u njihovom probavnom sustavu pa se ličinke rasprsnu i ugibaju. Takvo sredstvo djeluje selektivno na larve komaraca i eventualno na neke druge jako slične ličinke, no takvih ima jako malo. Kod nas se to već koristi u manjim leglima koja se stvaraju u ljudskim konstrukcijama u gradovima, primjerice u bačvama, kantama ili u vazama na grobljima.

U zaštićenim parkovima prirode tretiranje komaraca strogo se kontrolira

Na mjestima gdje postoje golema legla koja se prostiru tisućama hektara, kao što je primjerice Kopački rit, takva sredstva s bakterijama ne mogu se koristiti jer su značajno skuplja od konvencionalnih.

“Osim toga, za tretiranje zaštićenih područja moraju se ishoditi posebne dozvole. Primjerice, u Parku prirode Kopački rit trenutno nije dozvoljeno tretiranje komaraca. To prvenstveno vrijedi za adulticidno tretiranje odraslih komaraca. Tretiranje ličinki eventualno bi se moglo dozvoliti u nekoj ograničenoj mjeri. Komarci se ionako ne mogu potpuno istrijebiti tako da nema straha da će drugim životinjama zbog uništavanja komaraca ponestati hrane. Larvicidi se mogu raspršivati i sa zemlje i iz zraka, a oni nemaju štetnog utjecaja na druge vrste kukaca”, tumači Vignjević.

U Hrvatskoj je krenulo testiranje metode sa sterilnim mužjacima

Neke zemlje u svijetu posljednjih godina nastoje riješiti problem komaraca puštanjem u prirodu sterilnih mužjaka. Vignjević je upravo nacionalni koordinator za provedbu projekata uvođenja sterilnih komaraca.

“Konačno smo uspjeli ishoditi sve što je potrebno za provedbu pilot-projekta uvođenja sterilnih komaraca u Hrvatskoj. Trenutno to radimo u Premanturi u Istarskoj županiji s hrvatskim i istarskim Zavodom za javno zdravstvo. Taj projekt zasniva se na tome da se sterilni mužjaci pare sa ženkama koje potom stvaraju jajašca koja nisu oplođena, pa se iz njih neće izleći komarci. To je vrlo efikasno za suzbijanje invazivnih vrsta kao što je tigrasti komarac. On nam je trenutno najveći problem jer je invazivna vrsta, širi se urbanim područjima i najopasniji je vektor bolesti. Ovom metodom za sada tretiramo samo njega. Njome nije obuhvaćena nijedna druga vrsta tako da je ovo izrazito biološka metoda bez upotrebe kemijskih sredstava”, kaže Vignjević.

Ta metoda već je dala dobre rezultate u nekim zemljama u svijetu.

“Mi je trenutno testiramo, a ako se pokaže dobrom i kod nas, prijeći ćemo u sljedeću fazu puštanja sterilnih komaraca na većim područjima jer je ona puno prihvatljivija od metoda adulticidnog, pa čak i larvicidnog uništavanja komaraca.

Za sada se ti komarci za potrebe pilot-projekta uvoze iz Italije iz Centra Agricoltura Ambiente u Bologni, koji se već duži niz godina bavi proizvodnjom i sterilizacijom komaraca.

Ako se ova metoda pokaže uspješnom kod nas, onda bi se sterilni komarci od sljedeće godine mogli početi uzgajati i kod nas”, najavljuje Vignjević.