U Osijeku zbog vrućina povećan broj poziva Hitnoj, ljudi padaju u nesvijest
"Imali smo slučajeva kolapsa na javnim mjestima, ali radilo se samo o situacijama kratkotrajnog gubitka svijesti te nešto slučajeva moždanih i srčanih udara..."
S obzirom na ekstremno visoke temperature posljednjih dana, broj poziva građana osječko-baranjskom Zavodu za hitnu medicinu (ZZHM) povećan je za 20 do 30 posto, pa je tako povećan i broj intervencija, doznaje se u četvrtak u tome Zavodu, prenosi Index.
Što se tiče intervencija, djelatnici Hitne pomoći imaju standardne intervencije kod kroničnih bolesnika, kojima oscilira krvni tlak, ili osoba kojima je potrebna dodatna terapija, izjavila je Hini voditeljica Medicinske službe županijskog Zavoda za hitnu medicinu dr. Sunčica Prašnički.
Ljudi padali u nesvijest
Imali smo slučajeva kolapsa na javnim mjestima, ali radilo se samo o situacijama kratkotrajnog gubitka svijesti te nešto slučajeva moždanih i srčanih udara, ali se, unatoč ovim vremenskim prilikama, za sada ne radi o drastičnom povećanju, istaknula je dr. Prašnički.
U osječko-baranjskom ZZHM-u preporučuju kroničnim bolesnicima da redovito uzimaju svoju terapiju, da budu primjereno odjeveni ovim vremenskim uvjetima, u unutarnjim i vanjskim prostorima te da izbjegavaju izlazak na otvoreno od 10 do 17 sati.
Građanima se preporučuje da razlika između vanjske i unutarnje temperature u domovima ne bude veća od pet do sedam stupnjeva. Također se preporučuje konzumiranje laganije hrane, uzimanje puno tekućine, posebice vode i mineralne vode, ali uz izbjegavanje alkohola i gaziranih sokova, ističu u osječko-baranjskom Zavodu za hitnu medicinu.
Prema podatcima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), u 13 sati u Osijeku je izmjerena temperatura od 35.6 stupnjeva.
Vrhunac toplinskog vala, u 10 ujutro cijela Hrvatska je već na 30 stupnjeva
Danas bi trebao biti vrhunac ovog toplinskog vala u Hrvatskoj, pri čemu bi temperature lokalno mogle ići do čak 40 stupnjeva, i to, kako javlja meteorologinja N1 Tea Blažević, u više dijelova Hrvatske: u kninskom području, u dolini Neretve, u dijelovima Slavonije i Baranje.
Jučer je u Kninu bilo 38.2 stupnjeva, dodaje Blažević.
U 10 ujutro gotovo cijela Hrvatska je na 30 stupnjeva i preko
Kako se može vidjeti na stranicama DHMZ-a, već u 10 sati ujutro gotovo je cijela Hrvatska bila na oko 30 stupnjeva, a neki gradovi i preko 30! Split je bio najtopliji.
Danas crveno upozorenje za Slavoniju
Upozorenje meteoalarma danas vrijedi za cijelu Hrvatsku, ali jedino je Slavonija u crvenom, svi ostali dijelovi Hrvatske su u narančastom.
Čuvajte se toplinskog udara
U ovakvim vremenskim prilikama može doći do toplinskog udara, iznenadnog kolapsa organizma, te je izuzetno važno simptome prepoznati na vrijeme jer ovakvo stanje može biti opasno po život.
Simptomi toplinskog udara su sljedeći: crvena, topla i suha koža (bez znojenja), jaka glavobolja, mučnina, vrtoglavica, ubrzani puls, izuzetno visoka temperatura tijela (i do 40°C unutar 10-15 minuta) i gubitak svijesti, piše Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.
U slučaju da primijetite da vi ili netko vama blizak ima simptome toplinskog udara, odmah pozovite Hitnu pomoć. Premjestite osobu u hlad u vodoravni položaj i podignite noge u visini kukova, skinite joj odjeću. Stavite na vrat, pazuhe ili prepone hladne obloge ili prskajte hladnom vodom, hladite ventilatorom ili lepezama.
U svakom slučaju, pokušajte sniziti tjelesnu temperaturu ispod 38 stupnjeva Celzijevih. Ako je oboljeli pao u nesvijest, okrenite ga na bok da se ne uguši. Onome tko je doživio toplinski udar nemojte davati alkohol ili gazirane napitke.
“Ne može se dovoljno naglasiti važnost brzog prepoznavanja i učinkovitog, brzog hlađenja. Hlađenje isparavanjem je ugodno i prikladno te ga neki stručnjaci smatraju najbržim načinom. Tijekom njega se bolesnici neprekidno vlaže vodom uz istovremeno hlađenje ventilatorom i masažom kože kako bi se potaknuo protok krvi”, savjetuje MSD.
“Najbolje je vlaženje prskanjem vodom iz crijeva, uz hlađenje velikim ventilatorom, što se može primijeniti za liječenje veće skupine ljudi na terenu. Dovoljno je da voda bude ugodne temperature, mlaka (npr. 30°C) jer do hlađenja dolazi isparavanjem; nije potrebna hladna ni ledena voda. Na terenu se također može koristiti uranjanje u jezero ili potok. Također se, ali na kao jedini način hlađenja, može primijeniti nanošenje leda na aksile i prepone. U slučajevima životne opasnosti unutarnja se temperatura brzo može sniziti oblaganjem bolesnika ledom, ali valja biti vrlo pažljiv”, dodaje MSD.
Toplinski osip, toplinski grčevi i toplinska iscrpljenost
Ako tijekom dužih vrućih razdoblja osjetite iscrpljenost ili glavobolju, to ne znači da se odmah radi o toplinskom udaru. Primjerice, u slučaju nedovoljnog unosa tekućine i istovremenog izlaganja visokim temperaturama, možete doživjeti toplinsku iscrpljenost.
Na ovaj toplinski poremećaj najviše su osjetljive starije osobe, one s povišenim krvnim tlakom te osobe koje su izložene jakim fizičkim naporima kod velikih vrućina (radnici na otvorenim gradilištima, poljoprivrednici itd.). Simptomi koji upozoravaju na toplinsku iscrpljenost su: umor, slabost, vrtoglavica, glavobolja, mučnina i povraćanje, mišićni grčevi, blijeda, hladna i vlažna koža, otežano znojenje, ubrzani, slabi puls i ubrzano površno disanje i nesvjestica.
U slučaju toplinske iscrpljenosti, pogođeni treba piti puno tekućine, odmarati se u sjenovitom ili klimatiziranom prostoru, tuširati se mlakom vodom, nositi laganu odjeću i obuću.
Neki od čestih toplinskih poremećaja su i osip te grčevi. Toplinski osip nastaje zbog prekomjernog znojenja. Najčešće se javlja kod male djece na vratu, gornjem dijelu grudnog koša, u preponama, ispod grudi ili na laktovima. Prva pomoć sastoji se u hlađenju zahvaćenih mjesta tuširanjem mlakom vodom i boravkom u sjenovitim mjestima ili klimatiziranim prostorima, piše Zavod.
Preporuke HZJZ-a za zaštitu od vrućina:
– rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine da vam boja urina bude svijetla
– pijte redovito negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju
– izbjegavajte boravak na direktnom suncu od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)
– osobe koje rade vani (na primjer, građevinski radnici) trebaju se češće odmarati, sklanjati u hlad i piti jednu i pol čašu vode svakih 30 minuta
– tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke
– nosite laganu, široku, svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka
– nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Ako je moguće, otvorite sve prozore ili podignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža
– ne ostavljajte djecu ni životinje u parkiranom vozilu. Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana
– redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja.
foto: unsplash
Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?