U osječkim ljekarnama najviše se kupuje vitamin D
Vitamin D je zadnjih mjeseci privukao pozornost medija i zdravstvenih stručnjaka jer su se pojavile tvrdnje da se vitaminom D možemo boriti protiv novog koronavirusa, COVID-19.
U listopadu je obavljeno istraživanje medicinskih stručnjaka za intenzivnu skrb i biokemičara iz bolnice u Santanderu u Španjolskoj, a koje su potvrdili i znanstvenici s Oxforda, navodeći kako je kod 82,2 posto pacijenata oboljelih od koronavirusa utvrđen manjak vitamina D. Nakon te objave diljem svijeta ljudi su krenuli u ljekarne i drogerije kupovati dodatke prehrani, a ponajviše upravo vitamin D.
Potražnja za vitaminom D je velika i u Osijeku, što su Glasu Slavonije potvrdili i u Ljekarnama Srce – Ljekarnama Osječko-baranjske županije.
Magistra Marija Škrobar kaže kako čak na tržištu postoji nedostatak tog vitamina od strane određenih proizvođača.
– Znači, vitamin D ovaj je put uvelike pretekao potragu za vitaminom C, koji je inače broj jedan u zimskim mjesecima. Vitamin D kupuje se za sve dobne skupine, i to u svim oblicima, od kapi do šumećih tableta. Naravno, to su sve dodatci prehrani i ako se uzimaju u dnevno preporučenim dozama, ne mogu štetiti zdravlju i imaju svoje pozitivne učinke. Traženi su još vitamin C, potom cink, kao i betaglukani. Posebno je zanimljiv velik porast prodaje toplomjera, i to beskontaktnih, kaže magistra farmacije Marija Škrobar iz Centralne ljekarne na Trgu Ante Starčevića. Jednaka je situacija i u lancima drogerija, čije se police s vitaminima i mineralima također brzo prazne jer je potražnja velika.
S druge strane, predstojnica Klinike za infektologiju Kliničkog bolničkog centra Osijek, prof. prim. dr. sc. Ljiljana Perić, nije sigurna u potrebu za D-vitaminom kod mladih i zdravih ljudi koji borave bar pola sata dnevno na suncu.
– Ono što je uvijek dobro kao zaštita za imunitet je svaki dan popiti 1000 mg vitamina C. Što se tiče vitamina D, njegov se nedostatak uočava u organizmu starih ljudi, slabije pokretnih, koji ne izlaze možda već godinama ni pola sata na dnevno svjetlo. Odraslom je čovjeku dovoljno da dnevno bude pola sata okrenut licem i rukama prema suncu i da se napuni vitaminom D. Za razliku od Britanije, gdje je manjak sunca i gdje je akumulacija vitamina D problem, mi sunca imamo napretek tijekom ljetnih mjeseci, pa ako smo se svi ovog ljeta “napili” D-vitamina, dodatno smo ga akumulirali. Problem je kod onih ljudi koji možda cijeli dan provode u uredu, za računalom, koji odlaze na posao u mraku i vraćaju se kući kasno poslijepodne kada je već mrak. Oni bi morali naći način da se bar posla sata prošetaju vani – naglašava dr. Perić.
Nedostatak vitamina D povezan je s povećanim rizikom za brojne akutne i kronične bolesti, među kojima su i dijabetes tipa 2 te neurokognitivna disfunkcija i mišićna slabost.
Vitamin D iznimno je značajan za naš organizam jer jača obrambeni sustav i regulira apsorpciju kalcija i fosfora. Stvara ga sunce, a može se naći u ribi i ribljem ulju.
HZJZ u svojim smjernicama preporučuje: boravak na otvorenom, redovnu tjelesnu aktivnost, uravnoteženu prehranu te uzimanje dodataka prehrani koji sadrže D3 u dozi od 20 mikrograma naviše, posebno zimi. Točnije, smjernice navode unos za osobe starije dobi od 800 IJ (20 µg) dnevno i za zdrave odrasle osobe 600 IJ dnevno, s time da je maksimalni dnevni unos 4000 IJ dnevno (pod kontrolom liječnika).
Foto: unsplash
Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?