U Osječko-baranjskoj županiji u 2025. godini rođeno 2.011 djece, a zabilježeno je i najveće poboljšanje prirodnog prirasta u cijeloj državi

Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prošle godine, na području Osječko-baranjske županije rođeno 2.011 djece, nakon Splitsko-dalmatinske i Zagrebačke županije, najviše u državi. Istodobno, upravo je Osječko-baranjska županija zabilježila najveće poboljšanje prirodnog prirasta u Republici Hrvatskoj – negativni prirodni prirast smanjen je za 233 osobe u odnosu na prethodnu godinu.

Ovakvi rezultati potvrđuju da se dugogodišnji negativni demografski trendovi mogu mijenjati kada se sustavno ulaže u kvalitetu života, sigurnost radnih mjesta, stanovanje, obrazovanje i potporu mladim obiteljima.

– Promjena nije došla preko noći. Ona je započela dolaskom tadašnjeg župana, a danas potpredsjednika Vlade i ministra obrane Ivana Anušića, kada smo korjenito promijenili način upravljanja županijhom, a krenuli mijenjati i percepciju Osječko-baranjske županije, ali i cijelog istoka Hrvatske. Prostor koji se godinama promatrao isključivo kroz prizmu iseljavanja postupno je postao prostor novih prilika, investicija, zapošljavanja i ostanka mladih ljudi. Taj razvojni smjer danas se nastavlja kroz nove demografske i gospodarske mjere koje stvaraju uvjete za život, rad i osnivanje obitelji – rekla je županica Nataša Tramišak istaknuvši kako je upravo demografija bila njezin najvažniji prioritet od preuzimanja odgovornosti za vođenje Osječko-baranjske županije.

– Kada sam preuzela odgovornost za vođenje Osječko-baranjske županije, postavila sam jasan cilj – stvoriti uvjete zbog kojih će mladi ostajati ovdje, vraćati se ovdje i ovdje graditi svoju budućnost. Demografija nije pitanje jedne mjere niti jednog mandata, nego pitanje budućnosti cijele Slavonije i Baranje. Rezultati koje danas vidimo pokazuju da idemo u dobrom smjeru. Još je puno posla pred nama, ali želimo da Osječko-baranjska županija bude mjesto u kojem mladi mogu s povjerenjem planirati svoju budućnost, pronaći kvalitetan posao, riješiti stambeno pitanje i odgajati djecu. Upravo zato nastavljamo ulagati u svaku mjeru koja doprinosi ostanku i dolasku mladih obitelji – zaključila je županica.

Demografski pomaci prate i konkretne mjere koje Županija provodi posljednjih godina. Osječko-baranjska županija roditeljima isplaćuje novčani dar od 250 eura za novorođeno ili posvojeno dijete, a od 1. siječnja 2026. godine provodi i projekt “Moja prva torba”, kojim svako novorođenče dobiva paket osnovnih potrepština kao dodatnu pomoć roditeljima u prvim danima života djeteta.

Velik naglasak stavljen je i na ulaganje u obrazovanje mladih putem učeničkih i studentskih stipendija za što je u proračunu za 2026. godinu osigurano 240.000 eura. Županija nastavlja financirati i poslijediplomske studije, s dodatnih 75.000 eura.

Jedan od ključnih projekata usmjerenih mladim obiteljima jest program “Naša Slavonija i Baranja – naš dom”, koji predstavlja novi model stambene politike. Kroz prvi dio programa bespovratne potpore za gradnju ili obnovu doma ostvarilo je 119 mladih obitelji, ukupne vrijednosti 640.000 eura, u kojima odrasta 143 djece.

Istodobno je pokrenuta priprema za izgradnju novih stambenih jedinica diljem županije. Na 20 lokacija u 19 gradova i općina gradit će se ukupno 52 stambene jedinice – 43 obiteljske kuće i tri višestambene zgrade. Mlade obitelji moći će ih koristiti kroz model dugoročnog najma s mogućnošću postupnog otkupa, čime će na kraju postati vlasnici svojih domova.

Uz stambene programe, Županija kontinuirano ulaže u širenje mreže dječjih vrtića, pomaže gradovima i općinama u njihovoj izgradnji i opremanju te provodi jedan od najvećih investicijskih ciklusa u izgradnji i dogradnji osnovnih škola i školskih sportskih dvorana, stvarajući preduvjete za kvalitetnije obrazovanje i jednosmjensku nastavu.

Demografski pokazatelji za 2025. godinu potvrđuju da se ulaganja u ljude i obitelji odražavaju na stvarne rezultate. Osječko-baranjska županija danas je među hrvatskim županijama s najvećim brojem novorođene djece te ujedno predvodi Hrvatsku po poboljšanju prirodnog prirasta. To predstavlja dodatni poticaj nastavku razvojnih politika čiji je cilj učiniti istok Hrvatske mjestom u kojem mladi vide svoju budućnost.