U siječnju ćete dobiti prvu plaću u eurima. Tada ćete shvatiti koliko malo imate

Došla je i ta vijest – prvu plaću u siječnju iduće godine dobit ćete u eurima. Zadnje priopćenje Europske komisije kako “Hrvatska zadovoljava konvergencijske kriterije” bilo je zadnje važno izvješće koje trebalo donijeti na putu prema euru. Sve dalje je dobro planiran i detaljno razrađen postupak, koji bi trebao biti gotov do srpnja. Ne očekuju se više nikakvi zastoji, piše Index.hr

Uvodimo euro. Od početka rujna cijene će se iskazivati dvojno kako biste mogli pratiti želi li netko prelazak iskoristiti za tiha poskupljenja. S krajem ove kalendarske godine kuna odlazi u povijest, odnosno koristit će se još pokoji prijelazni tjedan.

Prvu plaću ili mirovinu u siječnju ćete dobiti u eurima. I to će biti trenutak suočavanja sa stvarnošću, koliko u biti malo imate. Većina vas primit će plaću manju od socijalne pomoći u razvijenoj zapadnoj zemlji. Ako ste u Hrvatskoj cijenjeni stručnjak, primit ćete plaću radnika koji radi pomoćne poslove u Njemačkoj.

Ako ste iznimno uspješan menadžer ili znanstvenik – bit ćete plaćeni kao i neki njemački šef skladišta ili šef smjene u kakvoj trgovini. Čak i s dvadesetak tisuća kuna, plaćom većom od one ministarske, imat ćete manje od kvalitetnog majstora, kuhara ili prosječnog inženjera u Njemačkoj ili Nizozemskoj.

Uvijek smo se voljeli uspoređivati s lošijima pa su iznosi u kunama dobro djelovali

Uvijek smo se voljeli kao narod uspoređivati s lošijima. Čak i u ono doba socijalizma voljeli smo se uspoređivati s Česima ili Mađarima i hvaliti kako nam je fino i dobro. To što su cijelo vrijeme tu bili Nijemci, vozili se u Golfovima i Mercedesima te kusali jadranske jastoge dok ste vi u radničkom odmaralištu bili sretni ako uhvatite nešto mesa uz grašak – to smo preskakali. Nismo se voljeli uspoređivati ni s Talijanima, njihovim Alfama i Lanciama te finim restoranskim računima koje kao narod koji cijeni hedonizam znaju napraviti.

Dugo je godina prošlo od tada, preskočili su nas u razvoju Česi, Slovaci, Mađari, čak i Rumunji – sada se popularno uspoređivati sa Srbijom i nekima još gospodarski jadnijima. Postojanje domaće valute je pomagalo tom stavu da smo netko i nešto – puno ljepše zvuči 7500 kuna nego 1000 eura. Da ne spominjemo mirovine. 3750 kuna djeluje skromno, 500 eura djeluje baš ponižavajuće.

Volimo prihode računati u kunama, troškove u eurima

Jeste li primijetili da iako kunu nismo nikada stvarno prihvatili, automobile, stanove, vikendice računamo u eurima – prihode volimo računati u kunama kako bi iznos izgledao veći. Zamislite u nas uobičajene razgovore. Kolika ti je plaća? 7500 kuna. Ili 9000 kuna. Koliko ti je kvadrat stana? Pa cijenim ga na 2400 eura. A auto? Evo, kupio sam ga za 9500 eura.

Fina, simpatična, no pomalo tugaljiva psihološka igra, plaće u kunama, troškovi u eurima, sve kako bismo sakrili istinu – imamo malo. Ali volimo pokazivati da imamo više. Uvođenje eura će ukinuti tu igru, moći ćemo svoje plaće izravno uspoređivati s onima u ostatku Europe. I dobro razmisliti koliko i zašto radimo za taj iznos eura. Koliko god mislili da je stvar ista, jer se i ovako lako preračuna, nije ista, psihologija je čudna stvar, jasna izravna usporedba će imati zanimljiv učinak.

O euru se puno pisalo, pisat će se još, ali realno ekonomija tipa hrvatske od uvođenja eura može samo profitirati. Kao prvo, kako smo rekli, kunu nikada nismo stvarno prihvatili, ne samo da sve veće vrijednosti računamo u eurima već i štedimo u eurima. Hrvatskoj ekonomiji, nužno otvorenoj prema ostatku Europe, olakšat će plaćanja, a nestaju i valutni rizici prema euru. Turistima koji uglavnom dolaze iz euro-područja olakšat će trošenje.

Na kraju, no ne najmanje važno – moći ćemo izravno provjeravati cijene u online i drugim trgovinama, lakše uspoređivati što nam se isplati. U jednoj maloj ekonomiji toliko naslonjenoj na euro, a dodatno smo i zaduženi u euru pa i dugove treba vraćati u eurima – vlastita valuta gotovo i nema neke smislene prednosti. Usporedno označavanje cijena, koje kreće najesen, trebalo bi osigurati da neki ne zloporabe promjenu za poskupljenja i ta obveza koja je zakonski nametnuta je dobro rješenje.

Moći ćemo lako usporediti i plaće i troškove

Sama činjenica da ćemo svoje plaće i troškove od cijene hrane do cijene goriva moći izravno uspoređivati s onima u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj ili Italiji znači puno. Znači da ćemo točno znati koliko se naš rad cijeni ovdje, a koliko ondje, kolike su cijene u nas, a kolike drugdje, gdje su cijene korektne, a gdje trgovci vole nabijati marže.

Nećemo se više moći samozavaravati kako je 10.000 kuna neka super wow fantastična plaća – kad to nije ni 1500 eura, ni plaća običnog radnika bez nekih majstorskih znanja u zapadnoj državi. Koliko god nas ta usporedba na neki način lupila po glavi – možda je to najveći benefit uvođenja eura.

Tek kad shvatimo koliko smo u biti ekonomski nisko, koliko su nas svi pretekli, tek tada možda počnemo kao narod razmišljati što trebamo napraviti kako bismo živjeli bolje.

Zato – dobrodošao euro!