Udruga Regionalni Etno centar Osijek: Ej Slavonijo dok ti ime traje čuvat ćemo stare običaje!

Udruge koje planiramo istaknuti svojim radom i trudom zaista opravdavaju u njih uložene nade te svojim djelovanjem miču sa svog imena generalno stvorenu predrasudu o udrugama, nastalu prema podatku da u Republici Hrvatskoj broj udruga odgovara omjeru da čak svaka peta osoba ima svoju vlastitu..

Ovaj puta predstavit ćemo rad udruge Regionalni etno centar Osijek o kojoj smo, uz razgovor s predsjednikom Baja Ivom, g. Ivanom Nikolićem, saznali detalje poput čime se bave, kakve članove okupljaju, kako se financiraju te kako se vi, dragi čitatelji i sugrađani, možete uključiti.

Za sve koji vole tradiciju i kulturu, cijene stare zanate, vole finu tradicionalnu slavonsku papicu, a i tamburica im je draga – definitivno vrijedi malo proučiti ovaj zanimljiv kolektiv koji na prostorima grada postoji od siječnja 2007. godine, a glavni cilj mu je očuvanje i promicanje kulturno-tradicijske baštine jer upravo svijest o njoj utvrđuje naš identitet i našu neminovnu pripadnost prostoru koji nas odgaja.

Njihova djelatnost doprinosi i bogati kulturu našega grada i regije, ali samim time i naše sugrađane jer nudi nešto stvarno što svi mi, dragi Osječani, nosimo u našim korijenima i trebamo se time pozabaviti, upoznati i ne zaboraviti, a što je najvažnije – time se i dičiti.

Na kraju članka obavezno pročitajte recept preporučen od strane provjereno vrsnog kuhara, člana Etno centra Osijek, Dražena Baričjaka, kako pripremiti štuku u mundiru kao pravi majstor kuhinje bez puno čišćenja ribe koje nam je svima, vjerujemo, odbojno.

Možete li ukratko predstaviti udrugu, kada je osnovana, zašto i koji joj je cilj?

Udruga Regionalni ETNO CENTAR OSIJEK, osnovana je u mjesecu siječnju 2007.godine, sa ciljem očuvanja i promicanja kulturno-tradicijske baštine

Što sve rad udruge obuhvaća? Na što najviše obraćate pažnju?

Rad udruge obuhvaća kroz više sekcija edukacija, organiziranje etnoloških izložbi , radionica narodnog veza, škola dječjeg folklora, organizacija glazbeno-folklornih manifestacija, seminara i gastro-kulinarsko brendiranje . Najviše pažnju posvećujemo edukaciji djece kroz program Zavičajne baštine i kulturnog identiteta.

Smatrate li da je bitno držati do kulture i tradicije, zašto?

Tradicijska baština je važan segment u današnjem društvu posebno u vrijeme globalizacije, kroz koju se čuva kulturni identitet.

Koje je vaša ciljna skupina, koja je populacija članova i podržavaju li vas i mladi? Kako to komentirate?

Kod nas su zastupljene razne skupine u udruzi kroz razne sekcije i aktivnosti; žene u radionicama narodnog veza, djeca u školi dječjeg folklora, studenti i mladi u nositelji projekata raznih aktivnosti, te muški u očuvanju starih tradicijskih narodnih športova i gastro-kulinarskim aktivnostima. Mladi podržavaju ovakav program, ali su slabo informirani što im se sve nudi u udruzi.

Kako vidite današnju mladež? Što su im prioriteti i ugrožavaju li suvremeni prioriteti očuvanje tradicije? Posustaje li kultura u gradu i što na to utječe?

Smatramo da su današnje generacije mladih pomalo izgubljene u raznim ,,društvenim” ponudama koje ih okružuju, ali nisu stvarno informirani o mogućnostima i fleksibilnosti organizacije i rada raznih udruga. Definitivno da su današnji trendovi i društvene vrijednosti koje uvelike utječu na mlade potrošačkog mentaliteta kroz prolazne trendove. Mislimo da kroz obrazovni sustav nisu doneseni neki važni programi kao što je izvannastavni i izvaninstitucijalni predmet Zavičajnost za djecu i mlade kroz HNOS. Kultura u gradu definitivno je razvodnjena ali nikako da posustaje, za sve ima prostora koji rade na dobrobit opće društvenoj zajednici.

S kime sve surađujete? Smatrate li Osijek dobrim ‘gradom mostova’ što se tiče povezanosti gradske uprave, udruga i publike? Zašto?

Surađujemo sa raznim udrugama i institucijama u gradu Osijeku i izvan njega. Do sada smo imali dobru suradnju, želimo nastaviti i još više surađivati kroz razne projekte. Za udruge smatramo da im treba prvi cilj biti okupljanje i druženje a zatim aktivnosti po programima, a suradnja sa ostalim po projektima. Osijek je specifičan i univerzalan jer je poveznica raznih kultura.

Jeste li imali koje poznatije projekte, organizirali kakve događaje gdje se mogu uključiti i građani i planirate li što u bliskoj budućnosti?

Imamo mnogo projekata gdje se mogu uključiti svi građani u svim dobnim skupinama.  Od izložbi Zavičajno ruvo, Smotra dječjeg folklora, Slavonski etno sajam, Šokačko pokladno prelo, Kolo u Osiku,itd.

Primate li nove članove, kolika je članarina i gdje se nalazite te kako se voljni mogu uključiti u vaš rad?

Stalno primamo nove članove, sjedište nam je u prostorima Gradske četvrti Tvrđa, na Vijencu Ivana Meštrovića 26 f, članarina nam je 50 kuna godišnje.

Poruka čitateljima, zahvala sponzorima ili komentar koji nemate prostora objaviti J

Budući da smo neprofitabilna udruga građana u kulturi, osim redovnih projekata, nemamo sponzora koji su nam posebno neophodni u ova teška ekonomsko-socijalna vremena. Zahvalili bismo svima s kojima smo surađivali i želimo nastaviti suradnju, te pozvati djecu uzrasta od 6 – 12 godina u Školu dječjeg folklora.

Blog udruge Regionalni etno centar Osijek ovdje // kontakt e-mail : [email protected]

Pozivamo predstavnike udruga da se jave uredništvu ako svoj rad žele na sličan način predstaviti čitateljima portala Osijek-Online!

Stari recept alasa i majstora kotlića ŠTUKA U MUNDIRU

Štuka od ¾ kg samo oprana neočišćena

Glavica crvenog luka isječena na kolutove

Sol

Mljevena ljuta paprika

Mljeveni papar

Alufolija 

Štuka se neočišćena s utrobom i ljuskom stavlja u pećnicu u tepsiji 30 minuta na 180 c. Kad je pečena, vadi se, a pećnica zatvara. 

Vrhom noža štuka se rasiječe duž leđa, rastvori se, izbaci utroba, a na njeno mjesto stavi se u trbušnu šupljinu posoljeni luk posut crvenom mljevenom paprikom i paprom. 

Obje polovine tijela se sklapaju, umataju u foliju i vraćaju u pećnicu na desetak minuta. Koža sa krljuštima tada se vrlo lako odvoji od mesa. 

Kroz to će vrijeme luk postati mekan, a sol i paprika prožeti meso štuke i dati mu okus koji može zadovoljiti svakog probirljivca.

Recept je pogodan za lijenčine koji mrze čišćenje ribe. 

Postoji varijanta na otvorenom, kada se štuka neočišćena natakne na ražanj, poreda ukrug oko vatre ili žara, te nakon pečenja ponovi dio sa lukom i utrobom, zamota se u foliju i ostavi u toplom pepelu 10 min.

Dobar tek!