Dvodnevna konferencija “Utjecaj epidemije Covid-19 na siromaštvo – socijalne i demografske posljedice i izazovi”, nakon Zagreba i Splita održava u Osijeku s ciljem sprječavanja negativnih utjecaja pandemije, rekao je, među ostalim, pročelnik Upravnog odjela za socijalnu zaštitu, umirovljenike i zdravstvo Romano Kristić i dodao kako se njome želi na izazove pandemije odgovoriti u naprijed s obzirom na to da se efekti kriza vide s vremenskim odmakom: “Moramo biti spremni ako krene nešto u krivome smjeru, mada trendovi u gradu Osijeku su u ovom trenutku pozitivni. Imamo povećanje broja zaposlenih, u odnosu na vremena prije Covida, imamo povećanje prosječne plaće, imamo povećanje prihoda od poreza na dohodak u proračunu, imamo povećanje broja obrta, vidimo da je krenula stanogradnja, imamo povećan broj investicija, velik je broj europskih fondova koji se realiziraju”, rekao je Kristić i dodao kako je u 2020. godini Grad Osijek izdvojio 53 milijuna kuna za socijalne programe.
Zamjenik gradonačelnika Dragan Vulin dodao je kako se i demografska slika u Osijeku poboljšava: “Imamo trend povećanje broja novorođenih beba, a na razini Osječko-baranjske županije to je 100 beba više nego godinu ranije. Osim toga, kad je počela nova školska godina, 6. rujna, utvrdili smo da u gradu Osijeku imamo 15 učenika prvih razreda više u odnosu na prošlu školsku godinu, što je još jedna pozitivan trend”, rekao je Vulin i napomenuo kako je osnovni cilj konferencije zajedničko traganje za boljim rješenjima, na osnovu usporedbe pojedinačnih problema.
Zagreb također bilježi manje korisnika pomoći u godinama pandemije, a to se vrijeme koristi se za jačanje mjera u budućnosti, rekla je pročelnica Ureda za socijalnu zaštitu grada Zagreba Romana Galić: “Činjenica je da se Zagreb, osim s pandemijom, susreo s još jednim problemom, a to je potres. Vrlo je teško razdvojiti posljedice ove dvije katastrofe na ljude, no mi smo se pripremili osmišljavanjem novih paketa mjera i uvažavajući sve one potencijalne korisnike koji se mogu pojaviti kao korisnici nakon ove pandemije i potresa u gradu Zagrebu.”
Za razliku od Zagreba i Osijeka primorske je gradove pandemija znatno jače pogodila jer se gospodarski oslanjaju na turizam. Iz Upravni odjela za socijalnu skrb grada Splita Magda Vrvilo rekla je kako su unatoč problemima svi socijalni programi provedeni, a započeti su i neki novi: “Vidimo da je potrebno zajednički planirati ciljeve i zajednički ići dalje da bi mogli imati što kvalitetnije mjere za naše sugrađane što će se očitovati onda i na cijelu Republiku Hrvatsku.”
Nadovezala se Karla Mušković iz Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke: “Vrlo slično kao i u drugim gradovima, Rijeka je isto tako stari grad, s velikim brojem samačkih domaćinstava i tu je bio problem prvenstveno podmirivanje njihovih osnovnih životnih potreba, između ostalog prehrane. Naš socijalni program koristi oko 7.000 ljudi, a kroz brojne druge nadovezuje ih se još sigurno toliko”, rekla je Mušković i dodala kako su tijekom pandemije osigurali i besplatnu anonimnu psihološku pomoć za mlade koja je imala veliko zanimanje.
Konferencija se nastavlja i u utorak, a nakon prvoga dana zajednički je zaključak kako je situacija, kako u Osijeku, tako i u Zagrebu, Splitu i Rijeci slična. Svi gradovi tijekom protekle dvije godine pandemije bilježe manje korisnika pomoći, a to se vrijeme koristi za osmišljavanje novih paketa mjera i uvažavajući sve one potencijalne korisnike koji se mogu pojaviti kako bi se pridonijelo kvalitetnijoj prilagodbi sustava socijalne zaštite realnim potrebama korisnika.
foto: unsplash
