Utjecaj suša i toplotnih udara na poljoprivrednu proizvodnju se utrostručio

Gubici uroda zbog toplotnih udara i suša u Europi utrostručili su se u zadnjih 50 godina, pokazuje novo istraživanje koje poziva da se razmisli o uzgoju kultura koje su prilagođene klimatskim promjenama.

U istraživanju koje je nedavno objavljeno u časopisu Environmental Research Letters, znanstvenici se oslanjaju na podatke o poljoprivrednoj proizvodnji i ekstremnim vremenskim prilikama (suše, toplotni udari, poplave, valovi hladnoće) u Europskoj uniji između 1961. i 2018.

Najznačajniji utjecaj imale su suše i toplotni udari.

“Ozbiljnost utjecaja suša i toplotnih udara na poljoprivrednu proizvodnju otprilike se utrostručila u zadnjih 50 godina”, izazvavši smanjenje proizvodnje od 7,3 posto u razdoblju od 1991. do 2015., u odnosu na 2,2 posto u razdoblju od 1964. do 1990.

“Čak i ako su se urodi europskih kultura povećali za gotovo 150 posto između 1964.- 1990. i 1991.-2015., utvrdili smo da su suše i toplotni udari imali ozbiljnije posljedice tijekom recentnijeg razdoblja za različite tipove kultura”, rekla je glavna autorica istraživanja, Teresa Bras, s Prirodoslovno-tehničkog fakulteta Sveučilišta NOVA u Lisabonu.

Podaci pokazuju da su suše, koje su sve češće, također i sve intenzivnije: „Najteže epizode postaju nerazmjerno ozbiljnije”.

Znanstvenici nisu očekivali da će ti utjecaji biti „tako ozbiljni”, kazao je Jonas Jägermeyr, s NASA-inog Instituta Goddard za svemirska istraživanja.

Prve žrtve su žitarice, u odnosu na druge kulture (povrće, vinovu lozu, voće…) koje se više navodnjava, ističe se u istraživanju.

“Žitarice, osnovna kultura koja pokriva gotovo 65 posto obrađenih površina u Europskoj uniji i koju se najviše koristi za prehranu životinja, najteže su pogođene. Utvrdili smo da se svake godine obilježene sušnim razdobljem, gubici žitarica povećavaju za 3 posto”, rekla je Teresa Bras.

Budući da se očekuje da će takva ekstremna razdoblja biti sve češća zbog zagrijavanja planeta, autori pozivaju da se razmisli o “strategijama i prioritetima u cilju poboljšanja otpornosti poljoprivredno-prehrambenog sustava”.

To “zahtijeva da se iznova razmotri otpornije sorte”, rekla je Julia Seixas, sa Sveučilišta NOVA u Lisabonu.

To je pitanje tim važnije što je EU jedan od glavnih proizvođača i izvoznika poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Ovo što se događa može se prema tome „odraziti na svjetski poljoprivredno-prehrambeni sustav”, bilo na cijene ili raspoloživost proizvoda, navodi se u istraživanju.

Toplotni udar i suša 2018. u Europi „izazvali su smanjenje proizvodnje žitarica za 8 posto u odnosu na prosjek u pet prethodnih godina, što je dovelo do nestašice hrane za stoku i porasta cijena”, navodi se u istraživanju.

(Hina)

foto: unsplash