ŽIVOT

Uživajte u 1. svibnju! A što zapravo slavimo?

Tek da znate, osmero je radnika osuđeno na smrt :(

Objavljeno 01.05.2019
Alan Srčnik

Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt.

Cijelo 19. stoljeće bilo je obilježeno bezdušnim iskorištavanjem radnika. Niske nadnice i višesatni dnevni rad, od 12, čak i 18 sati za odrasle pa i djecu, iscrpljivao je ljude koji su u svim zemljama razvijenog kapitalizma štrajkovima zahtijevali dostojnije uvjete rada i života. Štrajkaški pokreti doživjeli su najveći zamah u SAD-u.

Dana 1. svibnja 1886. godine u Chicagu je prosvjedovalo oko 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizirane u 3 osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Policija je intervenirala oružjem i ubila šest, a ranila oko 50 radnika. Mnogo je prosvjednika uhićeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.

Narodne novine, 1. svibnja 1890.

U spomen na krvoproliće u Chichagu, na 1. kongresu Druge internacionale 1889. godine odlučeno je da će se 1. svibnja svake godine održavati radničke prosvjede. Već od sljedeće 1890. godine taj datum postaje međunarodnim danom opće solidarnosti radništva. I u Hrvatskoj praznik rada počeo se slaviti 1890. godine. Hrvatski radnici istaknuli su zahtjeve u znaku tri osmice. Zagrebački su radnici kao uvod u proslavu te godine održali niz štrajkova i skupova. U zgradi Hrvatskoga doma, kako su pisale Narodne novine, govornici su na velikoj radničkoj skupštini pred 1000 radnika naglašavali: “Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi”.

Tijekom sljedećih godina radnici su u zapadnim zemljama, uz posredovanje sindikata i sporazumijevanje s poslodavcima, odnosno državom, postigli zapažene uspjehe u borbi za svoja prava pa su s vremenom smirene socijalne tenzije. U istočnim zemljama radnički su pokreti nadzirani od boljševičkih, odnosno komunističkih partija, koje su formalno zagovarale socijalnu pravdu, ali su radnici još više bili izrabljivani nego na Zapadu. Niske nadnice, prisilni i produžen rad zbog navodnih državnih interesa, uz strogo dirigirane sindikate, bile su osnovne značajke demokracije i svakog radničkog samoorganiziranja u tim zemljama.

Foto: Pixabay

Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

VEZANE VIJESTI

Provjerite!

Radno vrijeme 1. svibnja

Donosimo Vam radno vrijeme trgovina, trgovačkih centara, ljekarni i benzinskih crpki za Praznik rada. Provjerite! Trgovine i trgovački centri: Interspar: Više…

Prije nego odgrizemo prvi komad svinjskog vrata, tamo negdje s prvim gutljajem piva ili čega bezalkoholnog, sjetite se ovoga ...

1. svibanj – 8 sati rada, 8 odmora i 8 kulturnog obrazovanja

Prije nego odgrizemo prvi komad svinjskog vrata, tamo negdje s prvim gutljajem piva ili čega bezalkoholnog, sjetite se ovoga …  Više…

Očekuju se mala naoblaka, vrijeme bez oborina i 26 celzijevih stupnjeva.

Genijalno vrijeme za 1. svibanj!?

Dugoročne prognoze nisu zahvalne. O tome svi znamo sve. Meteorolozi ‘peru’ odgovornost sa sebe za sve računalne prognoze duže od Više…

VIŠE IZ KATEGORIJE

Iako je prošlo skoro dva mjeseca, Turistička zajednica primila je samo jednu ponudu za organizaciju ovog događanja

Ove godine ništa od Adventa u Tvrđi?

Ponovno pad temperature...

Vrijeme danas: Pretežno oblačno s kišom

Ujutro u unutrašnjosti uz slab mraz, a mjestimice moguće i maglu

Danas sunčano u Osijeku, ali bitno hladnije nego prethodnih tjedana