ŽIVOT

Uživajte u 1. svibnju! A što zapravo slavimo?

Tek da znate, osmero je radnika osuđeno na smrt :(

Objavljeno 01.05.2019
Alan Srčnik

Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt.

Cijelo 19. stoljeće bilo je obilježeno bezdušnim iskorištavanjem radnika. Niske nadnice i višesatni dnevni rad, od 12, čak i 18 sati za odrasle pa i djecu, iscrpljivao je ljude koji su u svim zemljama razvijenog kapitalizma štrajkovima zahtijevali dostojnije uvjete rada i života. Štrajkaški pokreti doživjeli su najveći zamah u SAD-u.

Dana 1. svibnja 1886. godine u Chicagu je prosvjedovalo oko 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizirane u 3 osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Policija je intervenirala oružjem i ubila šest, a ranila oko 50 radnika. Mnogo je prosvjednika uhićeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.

Narodne novine, 1. svibnja 1890.

U spomen na krvoproliće u Chichagu, na 1. kongresu Druge internacionale 1889. godine odlučeno je da će se 1. svibnja svake godine održavati radničke prosvjede. Već od sljedeće 1890. godine taj datum postaje međunarodnim danom opće solidarnosti radništva. I u Hrvatskoj praznik rada počeo se slaviti 1890. godine. Hrvatski radnici istaknuli su zahtjeve u znaku tri osmice. Zagrebački su radnici kao uvod u proslavu te godine održali niz štrajkova i skupova. U zgradi Hrvatskoga doma, kako su pisale Narodne novine, govornici su na velikoj radničkoj skupštini pred 1000 radnika naglašavali: “Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi”.

Tijekom sljedećih godina radnici su u zapadnim zemljama, uz posredovanje sindikata i sporazumijevanje s poslodavcima, odnosno državom, postigli zapažene uspjehe u borbi za svoja prava pa su s vremenom smirene socijalne tenzije. U istočnim zemljama radnički su pokreti nadzirani od boljševičkih, odnosno komunističkih partija, koje su formalno zagovarale socijalnu pravdu, ali su radnici još više bili izrabljivani nego na Zapadu. Niske nadnice, prisilni i produžen rad zbog navodnih državnih interesa, uz strogo dirigirane sindikate, bile su osnovne značajke demokracije i svakog radničkog samoorganiziranja u tim zemljama.

Foto: Pixabay

Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

VEZANE VIJESTI

Provjerite!

Radno vrijeme 1. svibnja

Donosimo Vam radno vrijeme trgovina, trgovačkih centara, ljekarni i benzinskih crpki za Praznik rada. Provjerite! Trgovine i trgovački centri: Interspar: Više…

Prije nego odgrizemo prvi komad svinjskog vrata, tamo negdje s prvim gutljajem piva ili čega bezalkoholnog, sjetite se ovoga ...

1. svibanj – 8 sati rada, 8 odmora i 8 kulturnog obrazovanja

Prije nego odgrizemo prvi komad svinjskog vrata, tamo negdje s prvim gutljajem piva ili čega bezalkoholnog, sjetite se ovoga …  Više…

Očekuju se mala naoblaka, vrijeme bez oborina i 26 celzijevih stupnjeva.

Genijalno vrijeme za 1. svibanj!?

Dugoročne prognoze nisu zahvalne. O tome svi znamo sve. Meteorolozi ‘peru’ odgovornost sa sebe za sve računalne prognoze duže od Više…

VIŠE IZ KATEGORIJE

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 3.722 osobe zaražene novim koronavirusom

Nacionalni stožer objavio nove podatke: Danas još 50 slučajeva zaraze koronavirusom

124 pacijenta su na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru tri pacijenta - Jedna je osoba preminula

Brojke eksplodirale: 140 novih slučajeva zaraze u zadnja 24 sata – Od ponedjeljka obavezne maske

U Kliničkom bolničkom centru Osijek trenutno je hospitalizirano 27 pacijenata, na širem području grada pozitivna na koronavirus je 241 osoba, s tim da 134 oboljelih su časne sestre koje žive u samostanu

Stožer CZ OBŽ – Rekordan broj oboljelih od koronavirusa