Važnost testiranja sluha kod djece: mala provjera koja čini veliku razliku

U prvim godinama života dijete uči svijet kroz zvuk – glasove roditelja, šumove, riječi. Sluh nije samo osjetilo, već temelj razvoja govora, jezika i razumijevanja okoline. Ipak, oštećenja sluha u dječjoj dobi često prođu neprimijećeno, jer se djeca prirodno prilagođavaju i kompenziraju nedostatke.

Stručnjaci Poliklinike Salvea upozoravaju da je pravovremeno testiranje sluha presudno za rano otkrivanje poteškoća i uspješno liječenje.

„Uredan sluh preduvjet je za razumijevanje jezika i razvoj govora. Slušni sustav najbrže sazrijeva između šestog i 24. mjeseca života, i to je razdoblje u kojem možemo najviše pomoći djetetu. Ako se oštećenje sluha otkrije na vrijeme, dijete ima sve šanse razviti govor i jezik jednako kao i njegovi vršnjaci“, pojašnjava prof. dr. sc. Lana Kovač Bilić, specijalist otorinolaringolog, audiolog i fonijatar iz Poliklinike Salvea.

Kada testirati sluh kod djece?

U Hrvatskoj se novorođenački probir sluha provodi u svim rodilištima, no stručnjaci upozoravaju da tu priča ne smije završiti. Kontrola sluha preporučuje se i kasnije – osobito kod djece koja su prerano rođena, često imaju upale uha ili u obitelji postoji sklonost problemima sa sluhom.

„Prvi probir trebalo bi obaviti do prvog mjeseca života, a u slučaju sumnje dijete uputiti na dodatno testiranje do trećeg mjeseca. Ako se oštećenje potvrdi, s rehabilitacijom treba započeti najkasnije do šestog mjeseca. To je razdoblje u kojem mozak najintenzivnije uči prepoznavati i obrađivati zvukove“, objašnjava dr. Kovač Bilić.

Kako izgleda testiranje i koje se metode koriste?

Danas se test sluha kod djece provodi brzo, precizno i potpuno bezbolno. U Poliklinici Salvea koriste se suvremene metode koje omogućuju točno i pouzdano otkrivanje i najmanjih odstupanja u slušnom razvoju.

Uz subjektivni test sluha tonalni audiogram kod starijeg djeteta upotpunjen objektivnom timpanometrijskom analizom rade se i objektivni testovi sluha:

• Rani evocirani slušni odgovori moždanog debla (ABR) – riječ je o vrlo preciznoj metodi kojom se mjeri električna aktivnost slušnog puta od uha do moždanog debla. Tijekom pretrage dijete miruje ili spava, a blagi zvučni podražaji različitog intenziteta šalju se kroz slušalice. Aparat registrira pet karakterističnih valova (I–V) koji odražavaju put zvuka kroz slušni sustav. Analizom vremena i oblika tih valova može se utvrditi postoji li oštećenje sluha te gdje se ono nalazi – u srednjem, unutarnjem uhu ili iza pužnice, na razini slušnog živca. 

• Auditory Steady-State Response (ASSR) – još jedna objektivna metoda koja bilježi moždane odgovore na precizne, kontinuirane zvučne podražaje. Mjeri se slušna aktivnost oba uha istodobno, na različitim frekvencijama (od 500 do 4000 Hz). Za razliku od ABR testa, koji procjenjuje prijenos zvuka kroz slušni put, ASSR daje širu sliku o pragu sluha, omogućavajući bolji uvid u nagluhost na niskim frekvencijama.

„Ove metode su potpuno sigurne i provode se dok dijete miruje ili spava. Rezultati su dostupni odmah, a ako postoji sumnja na oštećenje, slijedi dodatna dijagnostika i dogovor o daljnjim koracima“, ističe dr. Kovač Bilić.

No zašto je rana dijagnostika toliko važna?

Prve tri godine života presudne su za razvoj govora i komunikacije. Ako dijete ne čuje pravilno, njegov mozak ne prima dovoljno zvučnih informacija i govor se ne razvija očekivanim tempom. Zbog toga se i manja oštećenja sluha ne smiju zanemariti.

„Nagluhost je najčešći osjetni poremećaj u djece, a javlja se kod jednog do dvoje djece na tisuću rođenih. Pravodobnim testiranjem i pravilnim pristupom rehabilitaciji danas postižemo izvrsne rezultate – djeca mogu sasvim uredno čuti, govoriti i razvijati se“, objašnjava dr. Kovač Bilić.

Roditeljima se savjetuje da prate djetetovo reagiranje na zvukove i govor. Ako dijete često pojačava televizor, ne reagira na poziv ili se čini da „ne sluša“, važno je ne čekati – test sluha je jednostavan, bezbolan i može se obaviti u nekoliko minuta.