(VIDEO) Plenković i ministri otkrili gospodarske mjere koje uvode i kako do njih

“Pandemija mijenja svijet. Funkcioniranje kakvo poznajemo se mijenja”, rekao je Plenković na početku obraćanja. Vlada se obratila javnosti i otkrila gospodarske mjere za pomoć.

“Ovo je prilika za sve nas da pokažemo jedinstvo, solidarnost, odgovornost kako bismo prebrodili kombinaciju dvije krize (koronavirus i potres u Zagrebu)”, rekao je premijer na  konferenciji na kojoj su predstavljene mjere Vlade za pomoć gospodarstvu.

Podsjetio je da je vlada izišla s paketom 63 mjere, vrijedne oko 30 milijardi kuna koje su usmjerene očuvanju proizvodnje, zaposlenosti i radnih mjesta, a koje će se prilagođavati sukladno razvoju situacije.

Plenković izdvojio tri mjere

Od Vladinih mjera izdvojio je tri horizontalne mjere namijenje pomoći gospodarstvu –  beskamatnu odgodu javnih davanja poduzetenicima s poteškoćama. “To znači, nema poreza na dohodak, na dobit, doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje”, rekao je.

Ta je mjera za prva tri mjeseca, po potrebi još tri mjeseca. Ne znači da je to kraj, poručio je premijer.

Druga mjera je usmjerena očuvanju zaposlenosti – financiranje 100 posto troška neto minimalne plaće po zaposlenom.

Kao treću izdvojio je mjeru usmjerenu mikro, malim i srednjim poduzetnicima i odnosi se na kredite za likvidnost i radni kapital, uz poček od 12 mjeseci i vrlo nisku kamatu stop.

“Mi ćemo osiguravati mjere za financiranje gospodarstva. Već smo kazali da ćemo na rashodnoj strani proračuna ići u rezanje svih troškova, apsolutno svih koji nisu nužni i nastojati uključiti sve mjere i sredstva koja su nam na raspolaganju kao članici Europske unije”, rekao je premijer, iznoseći kako će Hrvatskoj za potrebe likvidnosti države žurno biti na raspolaganju dodatnih 240 mlijuna eura, odnosno 1,8 milijardi kuna.

Ponovio je da Hrvatska ovu krizu, za razliku od ranijih, dočekuje sa stabilnijom i otpornijim gospodarstvom nego prije.

Istaknuo je i kako je potrebno brzo, promišljeno i odlučno donositi odluke radi zaštite sugrađana, društva i gospodarstva te kako će se mjere pomoći gospodarstvu prilagođavati sukladno razvoju situacije.

Premijer je podsjetio kako će kriza, po svim procjenama, biti teža od globalne financijsko-ekonomske krize koja je počela 2008. godine te kako će vjerojatno potrajati i dulje od nekoliko mjeseci.

“U ovoj krizi mjere i brojnih drugih država se temelje na zaštiti radnih mjesta i održavanju likvidnosti. Mi smo reagirali među prvima, a ono što nas čini posebnima je dodatni šok, potres u Zagrebu”, rekao je.

Razmjeri pandemije imat će nesagledive ekonomske posljedice za globalno gospodarstvo, a nitko ne može predvidjeti koliko će trajati, naglasio je Plenković, dodavši da se broj zaraženih koronavirusom munjevito širi.

Ponovio je kako je sada važnije nego ikad očuvati gospodarsku stabilnost te kako je pred nama bitka za održavanje proizvodnje, zapsolenosti i radna mjesta.

Obraćanje Plenkovića

“Pandemija mijenja svijet. Funckioniranje kakvo poznajemo se mijenja. U samo tri mjeseca pandemija je stigla u 195 država… Broj zaraženih munjevito se ubrzava. Prije 18 dana prešao je 100.000, prije 6 dana 200.000, danas će premašiti 400.000… Stručnjacvi predviđaju da će pandemija odnijeti brojne živote…

Razmjeri će imati nesagledive ekonomske posljedice za cijeli svijet… Mi smo bili uvjereni da je najveća kriza kod nas prošla… Imali smo krizu oko Agrokorra. Zahvaljući našim mjerama spriječili smo troškove koji su trebali ići na proračun. Danas tri godine kasnije događa se ovo.

Ono što smo predstavili prošli tjedan je bio prvi krizni plan.

Naše gospodarstvo je nešto snažnije nego prije ušlo u ovu krizu.

Mi smo dosegnuli najveći broj još od neovisnosti, vratili u gospodarstvo na višu razinu još od prije 2008.

Sada je pred nama bitka za održavanje proizvodnje i očuvanja radnih mjesta. Mi smo svjesni situacije u kojoj se nalaze naši gospodarstvenici, svi oni okji se nalaze u kanalima prodaje, svi koji svojim trduom i radom doprinsoe da naše društvo u sve težim okolnostima funckionira.

Izvjesno je da ova kriza potraje i duže od nekoliko mjeseci te će se odraziti na sav naš aktivizam.

Mi smo svjedoci simetričnog šoka.

Ići ćemo u rezanje svih troškova koji nisu nužni na rashodovnoj strani. Sve ove naše mjere su pripremljene na jedinstven i cjelovit način, osmišljene su kao koncept pristupa za ovu prvu inicjalnu fazu.

Mi smo danas održali telefonsku sjednicu vlade na kojoj smo otvorili račune: jedan za Zagreb i drugi za borbu protiv koronavirusa pa svi koji žele donirati

Mi ćemo našu plaću za ožujak donirati na račun za Zagreb”

Plenkovićev zaključak

“Vlada RH je svjesna u kojim se okolnostima nalazi. Transparentno kouminciramo od prvog dana. Poduzimamo sve potrebne mjere koje se odnose na gospodarstvo. Vodimo računa o svakom našem radniku o svima. To je naša zadaća, to je naša odgovornost. Preuzet ćemo vodstvo koje je nužno da prebrodimo krizu. Riječ je o novcu, danas smo govorili o novcu, kojeg netko zahvaljujući ovim mjerama ne treba platiti. To su mjere koje vlada poduzima u ovim okolnostima. Ovih inicijalnih 30 plus milijardi kuna je inicijalna mjera. Kako se situacija bude razvijala, tako ćemo kao razumna vlada, donositi nove mjere…

Ovo što je kazao Božinović o reklamiranju televizora bilo je u svojstvu sigurnosti, činjenice da se ne stvaraju redovi u trgovinama… nije bilo druge namjere, protiv medija… ”

Obraćanje Marića

“Kada gledamo cijeli set mjera, gotovo 90 posto ih se koristi već. Zakonske promjene su prošle u poreznom dijelu, najvažnije je pravilnik o općem poreznom zakonu koji je stupio na snagu danas i od danas je moguća odgoda plaćanja pojedinih javnih davanja i nakon toga beskamatna otplata u ratama do 24 mjeseca. Sve informacije Porezna uprava će raditi to putem svoje mrežne stranice i preko sustava ePorezna. Kako biste koristili mjere morate biti uredni porezni platiša i još neke uvjete…

Morali smo se u jednoom trenu u ovim mjerama dovesti nekakve kriterije i nekakav vreenski rok, Kamo sreće da će ovo biti dovoljno, ali duboko smo svjesni da razdbolje efejata samog virusa će prijeći to razdoblje o kojemu sada govorimo. Zato smo donijeli samo prvi set mjera koji mozemo sto prije implementirati.

S naše strane možete računati na fleksibilnost. Sve gdje god možemo povećati prohodnost i smanjiti administraciju učinit ćemo to.

Ono što je novina u odnosu na prošli tjedan: uspjeli smo uključiti i sustav dio PDV-a. Ovdje govorimo o poduzetnicima koji imaju do 7,5 milijuna kuna prihoda…  Oni koji su u tom do 7,5 milijuna kuna pod uvjetom da PDV nije naplaćen i da postoje dokazi za nelikvidnost, imaju odgodu plaćanja PDV-a do 31. srpnja i tako svaki mjesec iduće primjene..

Porezna uprava će po službenoj dužnosti za sve za koje zna da su obustavili poslovanje ići u smanjivanje predujma poreza na dobit.

Imali smo sastanak s predsjednicima uprava najvećih banaka. Implemenatcija mjera odgode plaćanja rata kredita nije tako jednostavna, ali banke su voljne dati svoj doprinos rješavanju problema.

Drugi set mjera se odnosi na reprogram svih kreditnih i inih obaveza. Osiguravanje dodatnih likvidnih srestava je jako bitno. Krećemo od onih najmanjih kojima je u datim okolnostima prestalo sve. Glavni zajednički nazivnik svih mjera je održavanje likvidnosti. Komercijalne banke i HBOR zajedno rade na tome da to osoguraju likvidnost mikro i malih poduzetnika…

Uspjeli smo podići jamstvene sheme do milijun eura. HBOR je paralelno s time dodatno pojačao svoj jamsvteni potencijal. Ali ćemo i idućih nekoliko dana upogoniti ostale programe i jamstvene sheme za nešto širi krug ljudi ne samo za turizam i ugostitelje. Moram ih pohvaliti i po pitanju koronavirusa. Jer su desetkovani jer su neki ljudi, čak i među čelnim ljuidima,  u samoizolaciji, a neki i pozitivni. Bez obzira na to stalno komuniciraju s nama…

Obraćanje Aladrovića

“Mjere koje smo dosad donijeli traje najduže do 31. srpnja. Iznos potpore je 3250 kuna po zaposleniku. Javilo nam se puno firmi. Sve djelatnosti koje će biti pogođene moći će dobiti pomoć… kriteriji za dobivanje potpora su dosta široki. Pad prihoda za prvi kvartal bi trebao biti 20 posto i veći. Prihvaćamo i procjene jer prvi kvartal nije gotov. Tražimo i pisanu potvrdu. Vrlo širok spektar toga je što se može dokazivati kao utjecaj koronavirusa na poslovanje. Ovdje se radi o kriterijima koji su oneseni u petak, mjere su vjerojatno nesavršene, mi ćemo ih ažurirati, obuhvatiti ćemo i one koje dosad nismo. od ponoći je krenulo provođenje mjera. Javilo se 7400 poslodavaca, oko 40 tisuća radnika…. Uspostavili smo online stranicu putem koje se može aplicirati za zahtjeve,. Uspostavljen je kontakt centar s 50 ljudi koji se javljaju na pozive poslodavaca.. Siguran sam da ćemo do 15.4 već većini doznačiti sredstva. Naša projekcija je da će za ove mjere biti osigurano oko 5 milijardi kuna. Nema straha da će doći do bilo kakvih poteškoća.”

Obraćanje Horvata

“Imamo 50-ak podnesenih zahtjeva zaključno s jučerašnjim danom. želimo mikro, malim i srednjim poduzetnicima osigurati likvidnost, želimo da očuvaju radnih mjesta i nastave proizvodnju. Prva mjera je moratorij svih rata za ruralni razvoj mikro i malih zahtjeva. Neće dospijevati kamata niti glavnica do 31. srpnja. Druga mjera je prolongiranje i moratorij na otplatu svih kredita kojima je jamstvo izdao Hamag BCIRO. Treća mjera su povoljni mikro zajmovi od tisuću do 25 tisuća eura za mala i srednja poduzeća. Kamatne stope smanjuju se na maksimalno jedan postotni poen, poček je 12 mjeseci i rok otplate do tri godine. To su zajmovi za obrtna sredstva, za to je već osigurana likvidnost. Početak provedbe je 23. ožujak.”

“Četvrta mjera su povoljni uvjeti za mikro i male investicije, za planirano i već započeto ulaganje da nastave svoju proizvodnu ili uslužnu djelatnost. Peta mjera je povećanje stope jamstva za obrtna sredstva. Šesta mjera su mikrozajmovi za ruralni razvoj, iznos zajma je 1000 do 25.000, identična kao i mjera za mala i srednja poduzeća. Sedma mera su zajmovi COVID19, to je novost, starta s 1. 4. U ovom trenu za srednja i velika poduzeća planiramo osmu mjeru.”

Obraćanje Pavića

“Europski fondovi bili su jedan od glavnih zamašanjak razvoja hrvatskog gospodarstva. Cilj prvih mjera je osigurati nesmetanu provedbu europskih projekata. Mi smo mjere podijelili da umirimo korisnike EU projekata na način da se sve produljuje za tri mjeseca… Sve ove mjere imaju za cilj prebroditi ovi krizu za tri mjeseca, ukoliko ona bude dulje trajala donosti ćemo dodatne mjere… ”

Na redu su novinarska pitanja…

Je li moguć oprost plaćanja?

Marić: Što se nas tiče, žeio osigurati dovoljnu rzainu likvidnosti. mjera odgode je nešto što tome doprinosi, kako će se dalje stvari razvijati, tako ćemo mi dalje predstavljati mjere. U ovom trenutku govorim o odgodi ne o oprostu. Jučer na razini EU jedna od točaka je bila tzv. escape klauzula što se tiče tretmana fiskalnih rezultata kako bi se otvorila mogućnost kako bi poticaji mogli biti izdašniji.

Što se tiče poreza na dobit, jedna od mjera se odnosi na to. Odgoda plaćanja i promjena rata akontacije je moguća. Porezna uprava će i sama po službenoj dužnosti umanjiti ili smanjiti na nulu takvu vrstu predujma ako vidi da je to potrebno prema podacima koje ima.

O prestanku reklamiranja npr. televizora koje je zatražio Božinović

Marić: Svi smo duboko svjesni da u ovim okolnostima imamo jako veliku odgovornost i težinu. Kako bi upravo na tragu svih mjera koje je stožer naredio, ona nije u značajnijo koliziji s ovim što govorimo, jer smo ionako u potrebi da idemo u nabavku, ali u isto vrijeme da kada smo vidjeli da postoji jako puno dodatnih stvari koje se nude…  Mislim da se u datim porukama mora naći svijest da je važno pridržavati se preporuka stožera.

Horvat: Iz dana u dan mjere su strože i rigoroznije zbog onih koji se mjera ne pridržavaju. U nabavu treba ići zbog nužnih potreba, u ovom trenutku nabava televizora nije potrebna

O dugu poduzetnika

Horvat: Imati dug veći od 200 kuna prema poreznoj, mislim da bi takvi poduzetnici trebali sami sebe zapitati što to kod njih znači…

Marić: Mi smo na razini vlade pokrenuli aktivnosti koje inače poduzimamo. Da se fokusiramo na izvršavanje samo onih nužnih rashoda. Naravno pitanje zdravstva je najvažnije. Npr. Horvat je imao sredstva za nabavu robnih zaliha, mi preraspodjeljujemo na te stavke. Već spomenute mirovine nisu pod znakom pitanja.

foto: youtube (screenshot)

Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?