Zabranjeno kupanje na bajeru Jug II!

Dana 18. kolovoza 2023. godine djelatnici Službe za zdravstvenu ekologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije izvršili su uzorkovanje vode za kupanje na Bajeru Jug II.

Vizualnim pregledom kupališta utvrđena je mogućnost prisutnosti cijanobakterija te je izdana preporuka Nastavnog zavoda da se izbjegava kupanje koja je i objavljena na web stranicama Grada Osijeka.

Dodatna ispitivanja su potvrdila povećanu brojnost cijanobakterija, stoga obavještavamo građane da se za lokaciju Bajer Jug 2 izdaje zabrana kupanja.

Djelatnici Službe za zdravstvenu ekologiju NZJZ OBŽ će nastaviti praćenje kakvoće vode za kupanje na navedenoj lokaciji.

Toksini iz cijanobakterija ozbiljna su prijetnja ljudskom zdravlju
“Svima je dobro poznata pojava cvjetanja slatkih voda ili mora. Za takvu pojavu velikim dijelom odgovorne su cijanobakterije, često poznate i kao modrozelene alge. Najveći broj vrsta živi u slatkim vodama, a samo manji broj vrsta cijanobakterija živi u moru. Zahvaljujući njihovoj sposobnosti aerobne i anaerobne fotosinteze, na pogodnim staništima u stanju su se vrlo brzo razmnožavati. Do pojave cvjetanja voda ili mora dolazi uslijed povećanog rasta ovih organizama zbog promjene u njihovom prirodnom okruženju, kao što su povećanje temperature mora, saliniteta ili zagađenja, a noviji podaci jasno ukazuju i da globalno zatopljenje vrlo vjerojatno doprinosi intenzivnijem rastu cijanobakterija i posljedičnim pojavama cvjetanja” piše Institut Ruđer Bošković

Učinci na ljudsko zdravlje
Specifični toksini koje proizvode slatkovodne i morske cijanobakterije (poznate i kao modrozelene alge) odgovorni su za niz ljudskih bolesti. Procjenjuje se da su na svjetskoj razini ovi toksini odgovorni za više od 60.000 incidenata trovanja godišnje, s tendencijom daljnjeg porasta i aktualnom stopom smrtnosti od 1,5%.

Nažalost, pored brojnih jedinstvenih obilježja mnoge cijanobakterije imaju sposobnost sinteze vrlo toksičnih spojeva (sekundarnih metabolita), tzv. cijanotoksina. Najznačajniji među njima vrlo su potentni hepatotoksini (oštećuju jetru) ili neurotoksini (oštećuju živčani sustav). Tijekom perioda intenzivnog rasta cijanobakterije troše puno kisika, a kada ga nestane dolazi do njihova intenzivnog odumiranja i posljedičnog otpuštanja cijanotoksina u vodu, što može dovesti do trovanja i pomora lokalnog živog svijeta (biljaka, beskralješnjaka, riba i drugih životinja) koje žive u vodi, ili piju zatrovanu vodu. Jednako tako u opasnosti su i ljudi koji se hrane ribama koje su prethodno bile izložene djelovanju cijanotoksina, te kupači u vodama tijekom intenzivnog cvjetanja.

U novije vrijeme zabilježena je i sve veća prisutnost cijanotoksina u rezervoarima pitke vode, što predstavlja prvorazrednu opasnost za ljudsko zdravlje. Štoviše, epidemiološke studije ukazuju na povećanu učestalost primarnih tumora jetre u područjima u kojima su vodeni rezervoari (npr. akumulacijska jezera) sa zabilježenim cvjetanjem cijanobakterija korišteni kao izvori pitke vode. Prema tome, cijanobakterijski toksini danas predstavljaju ozbiljan ekološki i javnozdravstveni problem od međunarodnog značaja.