Zahvaljujući projektu GReENERGY Grad Osijek je povećao snagu dobivenu iz obnovljivih izvora energije za 300 kilovata

Obilaskom Sportske dvorane Jug i krova Kulturnog centra, te predavanjima o obnovljivim izvorima energije i rješenjima temeljnim na prirodi, obilježen je završetak prekograničnog projekta između Osijeka i Novog Sada. Riječ je o Danu otvorenih vrata druge faze projekta GReENERGY, u okviru kojega su javnosti predstavljene nove fotonaponske elektrane koje povećavaju energetsku učinkovitost javnim objektima, ali doprinose i održivosti opskrbe električnom energijom, jer se trenutno u gradu Osijeku gotovo četvrtina potrebne električne energije proizvede upravo iz obnovljivih izvora.

Očekuje se ušteda od 50 posto godišnje

– Iako je u početku provedbe bilo predviđeno samo postavljanje solarne elektrane snage 150 kilovata na Sportsku dvoranu Jug, zahvaljujući mjerama Vlade RH i ukidanju PDV-a na izgradnju solarnih elektrana, dio budžeta projekta GReENERGY2.0 je iskorišten i za postavljanje dvije manje elektrane snage 30 kilovata, na Kulturnom centru i Dječjem vrtiću Latica. Tako smo kroz dvije faze ovog hvalevrijednog projekta povećali snagu dobivenu iz obnovljivih izvora energije za 300 kilovata – rekao je na krovu Kulturnog centra Tihomir Florijančić, predsjednik osječkog Gradskog vijeća, ukazujući kako Grad Osijek konstantno radi na povećanju energetske učinkovitosti javnih objekata, dok je postavljanje fotonaponskih elektrana implementirano u gotovo sve buduće projekte energetske obnove. Upravo tako se pomoću nove solarne elektrane na Sportskoj dvorani Jug očekuju značajne uštede, od prosječno 50 posto potrošene električne energije godišnje.

Energetska učinkovitost i važnost certifikata

– Tijekom prve faze ovog projekta je kompletno obnovljena zgrada Srednjoškolskog igrališta, uz postavljenu fotonaponsku elektranu snage 93 kilovata i zeleni krov, pa se pokraj prepolovljene potrošnje energije sva proizvedena energija koristi za zadovoljavanje potreba za napajanje same zgrade, odnosno za toplu vodu i hlađenje, kao i za rasvjetu na Srednjoškolskom igralištu. Treba napomenuti kako je projekt GReENERGY bio najbolje ocijenjen u fazi prijave, ali i tijekom provođenja, stoga su druga faza i budžet od 328 tisuća eura bili logičan slijed, naravno uz potporu Europske unije i 85 posto sufinanciranja iz programa Interreg IPA Hrvatska-Srbija – otkrio je Hrvoje Krstić, dekan Građevinskog i arhitektonskog fakulteta u Osijeku, koji je bio i jedan od izlagača na informativno-edukativnom dijelu Dana otvorenih vrata u Hotelu Osijek. Krstić je ondje govorio o važnosti energetskih certifikata zgrada, koji nisu samo dokaz energetske učinkovitosti i udobnosti boravka u nekom objektu, već su zakonski propisani dokumenti koje moraju imati svi vlasnici zgrada prije prodaje, jer ih u protivnom očekuju kazne od 2 do 4 tisuće eura za pravne, odnosno između 650 i 1200 eura za fizičke osobe.

Energija sunca i rješenja zasnovana na prirodi

Potencijale solarne energije je predstavila Ivana Šandrk Nukić, izvanredna profesorica s Građevinskog i arhitektonskog fakulteta u Osijeku, koja je otkrila kako je u Hrvatskoj u 2021. godini 31 posto potrošene energije nadomješteno upravo iz obnovljivih izvora. Stoga ne čudi činjenica da se u Hrvatskoj upravo događa solarni boom, jer su građani shvatili da im objekti mogu postati energetski neovisni, pa možda i prodavati proizvedenu električnu energiju, dok velike tvrtke i postrojenja na taj način značajno smanjuju troškove energenata. Međutim, hrvatska još nema energetsku neovisnost, budući da je potrošnja energije još dvostruko veća od proizvodnje, ali budućnost solarne energije je svijetla i velike prilike se pružaju upravo u proizvodnji solarnih panela.

– Pokraj solarne energije, rješenja zasnovana na prirodi (eng. nature based solutions) povećavaju energetsku učinkovitost, što kroz projekt GReENERGY dokazuju i naši objekti u Osijeku i Novom Sadu. U drugoj fazi ovog projekta smo otišli i korak dalje, pa smo u Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Novom Sadu postavili unutrašnji zeleni zid na površini od 70 metara kvadratnih. Riječ je o islandskoj mahovini različitih nijansi zelene boje, koja doprinosi estetici hodnika, regulira mikroklimu, a uz smanjenje buke, proizvodi i kisik. Rezultati su već vidljivi, jer smo na tom dijelu samo nekoliko puta proteklog ljeta koristili klimatizaciju, pa uz konstantno održavanje očekujemo da bi mogla trajati i 10 godina – ukazala je Jelena Dunjić s Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, dodajući kako su zeleni zidovi i dalje vrlo skupi, ali imaju brojne benefite.