Započelo je cijepljenje protiv gripe

Sezona gripe još nije započela, ali je sezona cijepljenja već tu. Zdravstveni djelatnici i stručnjaci naglašavaju da je najbolje cijepiti se najmanje 15 dana prije nego što sezona gripe počne.

Protiv gripe moguće je cijepiti se kod izabranog obiteljskog doktora – liječnika opće prakse, pedijatra ili u Zavodu za javno zdravstvo. Prvi su se cijepili ministar zdravlja Siniša Varga i v.d. ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ranko Stevanović, i tako pozvali na cijepljenje prvenstveno rizične skupine građana:

– osobe starije od 65 godina

– kronični bolesnici koji imaju povećan rizik od komplikacija gripe  (kronični srčani, bubrežni ili plućni bolesnici, dijabetičari, transplantirani, patološki pretile osobe, teži neurološki bolesnici i drugi)

– trudnice

– zaposleni u zdravstvu i ostali zdravstveni djelatnici koji sudjeluju u njezi bolesnika

Za njih je cjepivo besplatno.

Iz Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije pozivaju na cijepljenje sve rizične skupine i one kojima se iz drugih razloga preporuča.

Tko plaća cjepivo ?
Iz ovih količina cjepiva koje je osigurao HZZO nije predviđeno cijepljenje osoba koje se iz preventivnih razloga žele cijepiti protiv gripe i platiti cjepivo. Takve osobe mogu u dogovoru sa svojim izabranim liječnikom nabaviti cjepivo preko ljekarni i cijepiti se ili javiti se Odjelima za epidemiologiju koji će nabaviti komercijalna cjepiva.

Zašto se cijepiti protiv gripe?
Cijepljenje protiv gripe je najbolji način kako smanjiti rizik od bolesti i komplikacija gripe kod osoba koje zbog zdravstvenog stanja ili poodmakle dobi imaju povećan rizik od komplikacija. Isto tako cijepljenjem protiv gripe osim osobne zaštite možete zaštiti od gripe ili smanjiti mogućnost da prenesete gripu na drugu osobu, posebno na one kojima gripa može biti ozbiljna bolest sa komplikacijama, a ne mogu se cijepiti zbog nekih razloga.

Tko se ne smije cijepiti?
Trajne kontraindikacije za cijepljenje: teška alergija na bjelančevine jaja i pileće bjelančevine, alergije na neki sastojak cjepiva, teška nuspojava nakon ranije primjene cjepiva protiv gripe.

Privremena kontraindikacija za cijepljenje: akutna infekcija, povišena tjelesna temperatura.

Koje su moguće neželjene nuspojave nakon cijepljenja ?
Kao i ostala cjepiva i cjepivo protiv gripe može uzrokovati nuspojave. One su uglavnom blage i ne utječu znatno na zdravlje cijepljene osobe.
Blage reakcije (bolnost, crvenilo ili oteklina na mjestu cijepljenja; vrućica, glavobolja, malaksalost, bolovi u mišićima) javljaju se ubrzo nakon cijepljenja i traju 1-2 dana. Teške reakcije mogu nastati zbog alergije na cjepivo što je izuzetno rijetko a nastupe nekoliko minuta nakon cijepljenja. Izuzetno je malen rizik nastanka Guillain-Barre sindroma (1-2 slučaja na milijun cijepljenih osoba). Zapravo je znatno veći rizik za nastanak Guillain-Barre sindroma nakon oboljenja od gripe nego nakon cijepljenja. U slučaju pojave bilo koje od ovih nuspojava treba se obratiti svom liječniku.

Kolika je djelotvornost cjepiva ?
Nema cjepiva koje je 100% djelotvorno. Djelotvornost cjepiva protiv gripe je različita i mijenja se iz sezone u sezonu. Ovisi o tome koliko se cjepni soj virusa gripe podudara s onim sojem virusa gripe koji cirkulira među populacijom, starosti i zdravstvenom stanju cijepljene osobe te o tome cijepi li se osoba svake godine. Ukoliko se cjepni soj dobro podudara sa sojem u populaciji i radi se o zdravoj odrasloj osobi djelotvornost cjepiva se kreće u prosjeku od 70%, dok će kod starijih osoba i osoba sa kroničnom bolešću djelotvornost cjepiva biti niža, i u nekim sezonama kretati se od 20-30%. Ipak, kod osoba kojima gripa može biti ozbiljna bolest, čak i smanjenje rizika od gripe cijepljenjem za 20% je bolje nego takve osobe ostaviti necijepljene.

Kako se još čuvati od nastanka gripe ?
Uz cijepljenje svakako u borbi protiv gripe dobro je što više unositi hranom dovoljno vitamina u naš organizam, boraviti na svježem zraku, baviti se tjelesnim aktivnostima, izbjegavati zatvorene prostore i gužve, pokušati izbjegavati bliske kontakte s bolesnim ljudima, redovito prati ruke sapunom i vodom, posebno nakon kašljanja i kihanja, mogu se koristiti i dezinficijensi na bazi alkohola, prekriti nos i usta maramicom u slučaju kašljanja ili kihanja, baciti maramicu u smeće poslije korištenja, piti što više tekućine i pokušati održati kontrolu nad stresom.

Večernji.hr, Zavod za javno zdravstvo DNŽ