Zašto je Osijek okovala dugotrajna magla?

Ovaj dio godine i nije tako karakterističan po stalnim i dugotrajnim maglovitim danima, no ipak svjedočimo već duže vremena gustoj, svakodnevnoj magli u Osijeku i okolici. Što je zapravo magla i zašto toliko dugo traje?

Magla nastaje kada je razlika između temperature zraka i temperature rosišta manja od 2.8°C. Javlja se kada je relativna vlažnosti blizu 100%.

Uvjeti za nastanak magle mogu se postići dodavanjem vlage u zrak ili snižavanjem temperature zraka. Relativna vlažnost od 100% znači da zrak ne može primiti više vlage i tada se magla počinje formirati tako da se vodena para kondenzira u sitne lebdeće kapljice vode u zraku i postaje vidljiva. Kad je zrak zasićen, dodatna vlaga se lakše kondenzira nego što ostaje u zraku kao para. No magla može nastati i pri nižim vrijednostima relativne vlažnosti, a isto tako ne mora nastati pri relativnoj vlažnosti od 100%. Najvažniji uvjet za nastanak magle je postojanje jezgara kondenzacije. Jezgre kondenzacije mogu bili čestice prašine, aerosoli, onečišćujuće tvari… Tamo gdje je povećana koncentracija jezgara dolazi do kondenzacije i na relativnoj vlažnosti ispod 100%.

Proces nastanka magle je isti kao i proces nastanka oblaka, stoga magla nije ništa drugo nego oblak pri tlu. Stratusi (magla) su jedini oblaci koji dodiruju površinu zemlje. Primjerice oblak koji je na visini od 1 kilometar za područje u nizini nije magla no za mjesta na planini je vrlo gusta magla.

Magla je najgušća i obuhvaća najveće područje prije zore, tj. nakon dugog perioda zemljinog ohlađivanja. Ako ujutro nešto Sunčeva zračenja uspije doprijeti do zemljine površine i zagrijati je, ubrzo će kapljice magle ispariti i ona će se rasplinuti. No tijekom zime magla je često vrlo debela i Sunčevo zračenje nije dovoljno da bi razbilo maglu pa se zadrži i cijeli dan ili u našem slučaju već danima. 🙁

Magla ponekad proizvede oborinu u obliku rosulje ili slabog snijega. Rosulja se javlja kada vlažnost dosegne 100% pa se sitne kapi magle skupe u veće kapljice rosulje. To se može postići ako je sloj magle podignut uvis i ohlađen ili je stlačen odozgo. Rosulja se pretvara u ledenu rosulju kada je temperatura na površini ispod točke ledišta i tako dobijemo skliske nogostupe, ceste…

Debljina magle ovisi o visini sloja inverzije. Inverzija se javlja kada je topliji i suši zrak iznad hladnog i gustog. Debljina sloja magle ovisi i o tlaku zraka. Ako je tlak visok, magla će biti gušća no sloj neće biti jako visok, dok će kod niskog tlaka magla biti rjeđa i viša.

Ostaje nam samo za nadati se da će se temperature uskoro promijeniti i da će ova dosadna malga konačno nestati. 🙂