Zbog pandemije raste nasilje u obitelji

Broj kaznenih djela nasilja u obitelji porastao je u pandemiji za 39 posto i zbog toga treba ustanoviti jasne kanale komunikacije kako bi žrtve imale povjerenje da će se nešto zaista poduzeti, zaključeno je na online konferenciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj posvećenoj rodnoj ravnopravnosti u doba krize.

Pandemija koronavirusa grubo je razotkrila rodnu nejednakost u svim njezinim oblicima te je dodatno pogoršala probleme poput nasilja u obitelji ili neravnopravnosti na tržištu rada.

Na prvom od dva panela pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, upozorila je da je na razini EU-a i u Hrvatskoj značajno poraslo nasilje u obitelji tijekom koronakrize.

Tako je prema službenim podacima broj takvih kaznenih djela u odnosu na 2019. godinu porastao za čak 39 posto.

“Epidemiološke mjere, iako neophodne, dovele su do produbljenja društvenih problema koje će imati dalekosežne posljedice na ravnopravnost žena i muškaraca”, istaknula je Ljubičić.

Dekanica Akademije dramske umjetnosti Franka Perković Gamulin govorila je o teškim optužbama i prijavama seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja u toj visokoobrazovnoj ustanovi.

Rekla je da je bilo potrebno ustanoviti konkretne, jasne i povjerljive kanale komunikacije kako bi žrtve mogle imati povjerenja da će se nešto zaista poduzeti i da neće biti stigmatizirane.

“Imamo tri studentice koje su prijavile nasilje, javilo se i puno bivših studentica. Još je rano za sudske epiloge, ali suspendirali smo jednu osobu s nastave, a jednom suradniku nije obnovljen ugovor o radu”, rekla je Gamulin.

Psihijatrica Maja Šeparović Lisak iz KBC-a Zagreb istaknula je da je potrebno sustavno zagovarati nultu toleranciju prema nasilju, a psihologinja u Domu za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja “Duga-Zagreb” Silvia Vuković založila se za trajni rad na prevenciji nasilja, bez kojeg “neće biti dugoročnih poboljšanja”.

Na drugom panelu naziva “Žene na tržištu rada” raspravljalo se o izazovima s kojima se suočavaju žene u privatnom i profesionalnom životu, bez obzira na područja rada.

Ženski lobi u Saboru

Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak istaknula je kako je u ovom sazivu EP-a omjer žena i muškaraca puno bolji nego ranijih godina.

“Imamo otprilike 41 posto žena, što je znatan pomak u odnosu na 1979. godinu kada su održani prvi izbori za Europski parlament na kojima je mandat dobilo tek 15 posto žena”, rekla je Glavak.

Potpredsjednica Hrvatskog sabora Sabina Glasovac ocijenila je da ima puno zastupnica koje su “glasne, artikulirane i snažne”, neovisno o političkim opcijama iz kojih dolaze.

Smatra da bi zastupnice trebale osnovati “ženski lobi” kako bi promicale ravnopravnost i usuglasile se oko pitanja “koja nadilaze uske stranačke programe i ideologije”.

Partnerica u Deloitteovom odjelu poreznog savjetovanja Helena Schmidt rekla je da globalna istraživanja pokazuju da mješovite uprave donose bolje poslovne rezultate te da svakako treba raditi na poboljšanju postojećeg stanja u tvrtkama.

Navela je da kompanije na zagrebačkoj burzi imaju 20 posto žena u upravama, što se čini malo, ali da je to puno značajnije od tek 5 posto koliko, primjerice, iznosi udio žena u upravama javnih poduzeća.

Načelnica Sektora za razvoj socijalnih politika u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Zvjezdana Bogdanović podsjetila je da u sustavu socijalne skrbi žene čine većinu radne snage te da su upravo one bile maksimalno opterećene u pandemiji.

Rodna ravnopravnost temeljna je vrijednost EU-a, no u ovom području još uvijek postoje mnogi izazovi.

Europski parlament stoga poziva na njihovo rješavanje, posebno s obzirom na to da je pandemija pogoršala nejednakosti.

Parlament traži izričite mjere kojima se smanjuje razlike u plaćama između muškaraca i žena za isti rad, što onda utječe i na razinu mirovina.

Od država članice EU-a EP očekuje uvođenje mjera za bolju integraciju žena u sektor informatičkih i komunikacijskih djelatnosti te poticanje obrazovanja i osposobljavanja u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM).

(Hina)

Foto: unsplash